Do sada su tri afričke države postale punopravne članice BRIKS-a: Južna Afrika 2011, Etiopija i Egipat 2024. godine, ali nema sumnje da će se proces proširenja ove organizacije na afričkom kontinentu nastaviti.
To je, jednostavno, "duh vremena": duh ekonomske i svake druge saradnje između država sa različitim političkim sistemima, od koje svi imaju koristi. Za razliku od "ekskluzivnog ideološkog kluba G7": zajednice "najbogatijih zemalja Zapada", predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama, koje u međunarodnim odnosima i dalje, uprkos realnosti, istrajavaju na nametanju "poretka zasnovanog na pravilima", s tim što su ta pravila zapravo pravila (neo)kolonijalizma.
Kao najozbiljniji kandidati za proširenje BRIKS-a danas se pominju države afričkog Sahela, pre svega Burkina Faso, Mali i Niger, koje su već formirale Savez država Sahela (AES), faktički konfederaciju, radi zajedničke odbrane od bivših i sadašnjih kolonijalista, pre svega od Francuske i SAD.
U maju su odnosi između Zapada i podsaharskog Sahela dosegli najniži nivo, primećuje britanski "Ekonomist", kada je Niger naložio SAD da povuku trupe iz te zemlje i proterao francuske snage za "borbu protiv terorizma". Niger je tada pozvao ruske vojne savetnike da mu pomognu u borbi protiv Islamske države (ISIS).
Do okretanja Nigera od Zapada i usmeravanja ka Rusiji dolazi usled "novog trenda" u zapadnoj Africi, koji se naziva "druga nezavisnost", ocenjuje ovaj list, dodajući da na političku scenu stupaju "nove generacije (panafričkih) nacionalista, koje preuzimaju vlast u bivšim francuskim kolonijama, od Senegala do Čada".
Savez država Sahela je avangarda nove "Osovine otpora" zapadnom kolonijalizmu
Kako je primetio brazilski analitičar Pepe Eskobar, prozapadni režimi širom Afrike postaju sve slabiji, a Savez država Sahela predstavlja svojevrsnu avanagardu nove "Osovine otpora". A tu bi trebalo dodati i države koje su već postale članice BRIKS-a (Južnu Afriku, Etiopiju i Egipat), uz potencijalne nove članice Alžir i Nigeriju, dodaje ovaj komentator.
Kada je reč o proširenju BRIKS-a u Africi, kako smatra ruski politički analitičar i stručnjak za afričke zemlje Mihail Gamandij Jegorov za sajt "Nju istern autluk", "treba dati apsolutni prioritet onim državama koje vode politiku u skladu sa panafričkim vrednostima i koje su bezuslovni saveznici multipolarnog svetskog poretka. Danas na afričkom kontinentu postoji značajan broj takvih zemalja, a to se posebno odnosi na države članice AES-a".
Važno je, pri tom, dodaje ovaj komentator, ne ponoviti grešku kakva je počinjena u Latinskoj Americi, "kada je među kandidate za članstvo u BRIKS-u pozvana Argentina, ali je onda usledila promena vlasti i vlast je preuzeo klovnovski prozapadni predsednik (Milei)". Takve greške se, zaključuje Gamandij Jegorov, ubuduće ne smeju ponoviti, tim pre što "u Latinskoj Americi ima mnogo dostojnijih kandidata, kao što su Kuba, Venecuela, Nikaragva i Bolivija".
Države podsaharskog Sahela su delima, a ne samo rečima, dokazale da su pouzdan saveznik multipolarnog sveta. Ali, ovde treba napomenuti još jedan važan momenat: "Kao punopravni regionalni savez, koji se trenutno sastoji od tri države, puna integracija AES-a u projekte BRIKS-a samo će ojačati već postojeće procese na međunarodnom nivou, koji su u interesu svih pristalica multipolarnosti, kao i aktivnu interakciju između svih međunarodnih i regionalnih struktura koje podržavaju multipolarni svet".
To će dati nov i snažan podsticaj svim državama afričkog kontinenta da krenu putem kojim već uveliko korača BRIKS.
"Na kraju, danas više nego ikad, zapadna planetarna manjina je besna zbog savremenih geoekonomskih procesa", dodaje Jegorov i ističe: "Ovi procesi se naravno odvijaju i na afričkom kontinentu, zbog čega je neophodno stati na put neokolonijalnim ambicijama zapadne manjine korišćenjem ekonomske moći BRIKS-a i globalne većine."
BRIKS i panafrikanizam, dva stupa Globalnog juga
Možda je razloge za vitalno interesovanje čitavog afričkog kontinenta za razvojne perspektive koje nudi BRIKS najbolje sažeo Muhamed Lamine Kaba, stručnjak za geopolitiku i regionalne integracije sa Panafričkog univerziteta.
Prema ovom ekspertu, panafrikanizam i BRIKS čine dva neodvojiva stuba Globalnog juga: panafrikanizam se zalaže za jedinstvo, solidarnost i saradnju među afričkim državama, dok BRIKS predstavlja grupu zemalja u usponu, koje nastoje da ojačaju svoj ekonomski i politički uticaj u svetu u kome je, sve do skora, apsolutno dominirao kolonijalni Zapad.
"BRIKS i panafrički pokreti moraju udružiti snage kako bi ojačali saradnju, promovisali pravedniji razvoj, suprotstavili se hegemoniji zapadnih sila i podstakli zemlje da krenu novim putevima razvoja", kaže Kaba i dodaje: "Ova alijansa može da doprinese oblikovanju ujedinjenijeg, jačeg i uticajnijeg Globalnog juga na međunarodnoj sceni, promovišući mir, bezbednost i stabilnost."
Drugim rečima, BRIKS i panafrikanizam su "dva brata blizanca, koji treba da se ujedine kako bi konsolidovali multipolarnost".
Države AES-a su, poput Rusije i Kine, veoma žive i dinamične sila, koje se nalaze u srcu transformacije afričkog kontinenta, a uticaj i značaj panafrikanizma, koji se zalaže za jedinstvo i solidarnost među afričkim državama, nesumnjivo raste.
BRIKS promoviše multipolarni svetski poredak. Već sada, BRIKS predstavlja značajnu ekonomsku, političku i vojnu silu, sposobnu da se suprotstavi hegemoniji Zapada. U tom kontekstu, savez između panafrikanizma i BRIKS-a poprima novi smisao, dajući jedinstvenu priliku Africi i svim zemljama u razvoju da ojačaju saradnju, promovišu razvoj i redefinišu globalnu ravnotežu snaga.
"Savez između panafrikanizma i BRIKS-a predstavlja veliku prekretnicu u globalnoj geopolitici, sa značajnim geostrateškim implikacijama", dodaje Kaba. Odnosno, savez između panafrikanizma i BRIKS-a, koje nastoje da redefinišu svetski poredak, stvara novi pol moći.
"Izazovi su u tome mnogostruki: jačanje saradnje, osporavanje zapadne hegemonije, pojava novih puteva razvoja i redefinisanje globalne ravnoteže snaga", smatra Kaba, a "ovaj savez ima realnu mogućnost da oblikuje novi geopolitički pejzaž sveta".