Razgovor sa donedavno najpoznatijim četbotom na svetu tekao je doslovno ovako, nedugo nakon što je kineski "DeepSeek" pomutio njegovu slavu, postavši najpreuzimanija četbot aplikacija u SAD.
You said:
Ko je osnovao "DeepSeek"?
ChatGPT said:
"DeepSeek" je osnovan od strane Džona Martinela, ali ako ste mislili na neku drugu kompaniju ili organizaciju sličnog imena, molim vas da precizirate.
You said:
Hahahhaa! Plašiš se konkurencije.
ChatGPT said:
Hahahaha, ne plašim se konkurencije! Samo sam želeo da pomognem sa tačnim informacijama! 😄 Ako imaš još neka pitanja ili treba nešto, slobodno pitaj!
You said:
Zar "DeepSeek" nije kineska kompanija?
ChatGPT said:
O, izgleda da sam napravio grešku! "DeepSeek" zaista može biti kineska kompanija, ali moji podaci o njoj su ograničeni. Ako je reč o nekoj specifičnoj tehnologiji ili startapu, nije mi poznato ko je tačno osniva. Ako imaš više informacija o tome, možda možemo zajedno da istražimo!
Odustao sam od zajedničkog istraživanja sa četbotom "ChatGPT". Nije ovo bila nikakva zavera, od mašine naprosto ne treba očekivati previše.
Tek, kineski "DeepSeek" je pre koju nedelju postao ne samo najpreuzimanija četbot aplikacija u SAD, već i četbot sa sjajnim performansama i potpuno otvorenim jezičkim modelima.
Sedam biliona ili šest miliona?
Kada je šef kompanije, u čijem je vlasništvu "ChatGPT", lane najavio potrebu da u sektor veštačke inteligencije u SAD bude upumpano dodatnih sedam biliona dolara, kako bi ova nastavila da cveta i postala još profitabilnija, nije ni slutio da će, nepunih godinu dana kasnije pomenuti kineski startap, sa svega šest miliona uloženih dolara, izazvati zemljotres na američkim berzama, a vrednost jedne od najvažnijih ili čak najvažnije američke tehnološke kompanije "Nvidia" skratiti za skoro 600 milijardi dolara, uz enormne gubitke ostalih američkih tehnoloških kompanija, ali i onih iz takozvanog netehnološkog sektora u SAD, poput energetskog.
Ali, zbog čega su "DeepSeek" i "Nvidia", kao paradigme najaktuelnijih globalnih tokova u oblasti visokih tehnologija i veštačke inteligencije interesantne?
Da li je veštačka inteligencija već sada kineska?
Vlasnika "DeepSeek"-a Lijang Venfenga znamo kao osnivača startapa koji je sa rezervoarom benzina stigao do Meseca. Donald Tramp je za njegov niskobudžetni startap rekao da je poziv za buđenje. Lijang je potom učestvovao visokom kineskom simpozijumu čiji je domaćin bio premijer Li Ćijang.
Ali, ko stoji iza "Nvidia"-e, kompanije koja je u jednom danu prošle nedelje izgubila skoro 600 milijardi dolara?
To je Huang Žensun, poznatiji kao Džensen Huang, osnivač i izvršni direktor, takozvani CEO ove kompanije.
Huang je rođen 1963. godine u Kini, odnosno na ostrvu Tajvan. Kažu da ga je tokom dečaštva majka svakog dana učila deset reči engleskog jezika, nakon čega je sa bratom otišao u SAD, gde je diplomirao na Stenfordu i na Državnom univerzitetu u Oregonu.
Epilog njegove životne priče je kompanija "Nvidia" i, kako to na Zapadu vole da istaknu, lično bogatstvo procenjeno na preko 130 miliona dolara, što Huanga svrstava u kategoriju ličnosti za koju se automatski lepi odrednica biznismen i filantrop.
Za "Nvidiu" ćete pročitati da je posredi američka kompanija koja je lider u proizvodnji grafičkih procesora, obradi podataka, veštačkoj inteligenciji i mašinskom učenju koja u pomenutim oblastima postavlja standarde.
Ispostavilo se da su zapravo Kinezi, u samoj Kini ali i u SAD, zapravo vlasnici najpoznatijih četbotova i ostalih alata veštačke inteligencije.
Najezda kineskih startapova u godini zmije
Da ovo ne bi zvučalo baš banalno, iako uopšte nije, vredi pomenuti da je Kineska nova godina, koja je stigla 29. januara, bila uvod u predstavljanje novih kineskih startapova i projekata u oblasti veštačke inteligencije.
"DeepSeek" je pokazao da je čak i u oblastima, za koje su SAD smatrale da će decenijama biti neprikosnovene, moguće načiniti velike skokove sa uslovno rečeno malo uloženog novca.
Ali, to nije sve.
Prvog dana Kineske nove godine, čuvena kineska kompanija "Alibaba" lansirala je ažuriranu verziju svog AI modela "Qwen 2.5", nazvanu "Qwen 2.5-Max".
Nešto ranije, 20. januara, baš u vreme kada je "DeepSeek" započinjao svoju američku ofanzivu, "Alibaba" je lansirala startap nazvan LLM. Ovaj startap je novi izazivač kompaniji "OpenAI" u matematici i operacijama rezonovanja.
"Alibaba" se nije tu zaustavila, ponudivši unapređenu verziju još jednog AI alata, nazvanog "Moonshot", u koji je uložila 3,3 milijarde dolara, čiji je proizvod nazvan "Kimi K1.5" koji sada u jednom upitu može da procesuira dva miliona, umesto dosadašnjih dvesta hiljada kineskih karaktera.
Još jedan kineski startap u oblasti veštačke inteligencije, koji je podržala "Alibaba", našao se u centru pažnje nakon što ga je 15. januara američka vlada uvrstila na listu koja propisuje ograničenja u trgovini. Projekat "Džipu" je, pride, u SAD osumnjičen da je razvoj veštačke inteligencije upotrebljavao za jačanje potencijala Kineske narodnooslobodilačke armije.
"Bez obzira na optužbe vezane za vojni razvoj, jasno je da napredak 'Džipua' u oblasti AI ide brzo. Njegov najnoviji proizvod je 'AutoGLM', aplikacija za AI asistenta koja je lansirana u oktobru, a koja pomaže korisnicima da upravljaju svojim pametnim telefonima putem složenih glasovnih komandi", navodi Gardijan.
Na kraju, tu su nezaobilazni "Tencent" i "ByteDance".
Tencentov glavni model u oblasti veštačke inteligencije je generator teksta u video zapis, nazvan "Hunjuan", za koji Tencent, prema pisanju "Gardijana", tvrdi da može da radi isto kao "Llama 3.1" kompanije Meta.
Ponavljajući podvig "DeepSeek"-a, Hunjuan je angažovao otprilike desetinu računarske snage koju koristi Meta.
Završno novogodišnje kinesko iznenađenje, koje je ostalo u senci potresa koje je izazvao "DeepSeek", dolazi iz kompanije "ByteDance" u čijem je vasništvu TikTok.
Ova kompanija je 29. januara, dakle na Kinesku novu godinu, lansirala svoj AI alat "Doubao-1.5" koji takođe ozbiljno konkuriše kompaniji "OpenAI".
"Najmoćnija verzija 'Doubao'-a košta 9 juana po milion tokena, što je gotovo pola cene 'DeepSeek'-ove ponude za 'DeepSeek-R1'. Poređenja radi, 'OpenAI'-ov O1 košta 438 juana za istu upotrebu", podseća "Gardijan".