![Nafta i gas i dalje pune ruski budžet: Prihodi veći za 25 odsto u odnosu na prošlu godinu](https://cdns.russiatoday.com/srbmedia/images/2024.12/thumbnail/6757055689f668fc050fae74.jpg)
Ponavljanje je majka... gluposti? EU opet pokušava da zaustavi rusku "flotu iz senke"
![Ponavljanje je majka... gluposti? EU opet pokušava da zaustavi rusku "flotu iz senke"](https://cdns.russiatoday.com/srbmedia/images/2025.02/thumbnail/67a9bc2db67e6db4710ce1a3.jpg)
Nedavna zaplena broda "Igl Es" u Finskoj izazvala je buru širom Evrope i probudila nade Brisela da će konačno moći da stane na put neuhvatljivoj ruskoj "floti iz senke".
Finske vlasti zaplenile su "Igl Es" u decembru pod sumnjom da je sabotirao podvodne energetske kablove koji povezuju Estoniju sa Finskom. Zadržavanje broda – koji je prevozio 100.000 barela nafte iz Sankt Peterburga – otvorio je novi front u tajnom ratu između Rusije i Zapada.
Sada, evropske zemlje vode razgovore iza kulisa o velikim zaplenama moskovskih tankera za izvoz nafte u Baltičkom moru, rekla su "Politiku" dvojica neimenovanih EU zvaničnika. Brisel, navodno, radi i na izradi novog zakona kako bi dodali pravni značaj tim naporima.
Predlozi koji se razmatraju uključuju korišćenje međunarodnog prava za zaplenu plovila iz ekoloških ili piratskih razloga, rekli su zvaničnici. Ako to ne uspe, zemlje bi mogle da rade same, namećući nove nacionalne zakone kako bi zaplenile više brodova dalje na moru.
![Nafta i gas i dalje pune ruski budžet: Prihodi veći za 25 odsto u odnosu na prošlu godinu](https://cdns.russiatoday.com/srbmedia/images/2024.12/thumbnail/6757055689f668fc050fae74.jpg)
"Blizu 50 odsto sankcionisane trgovine (ruskom pomorskom naftom) ide kroz Finski zaliv", rekao je estonski ministar spoljnih poslova Margus Cakna i dodao: "Postoje ekološke pretnje, postoje napadi koje smo imali na našu podvodnu infrastrukturu."
"Sada je pitanje... šta možemo da uradimo sa ovim brodovima. Ne možemo da blokiramo svo more, ali možemo da kontrolišemo više… Postoji mnogo mogućnosti", rekao je on za "Politiko".
Zakulisni razgovori ilustruju rastuću frustraciju Evrope što Rusija nastavlja da transportuje svoju naftu i izbegava sankcije Zapada oslanjajući se na sve veću "flotu u senci" – stare brodove sa nejasnim vlasništvom i nepoznatim osiguranjem. Na taj način Moskva je uspela da sačuva svoje prihode uprkos pokušajima Zapada da ih sankcionišu. I to pred nosom Evrope, u njenim sopstvenim vodenim tokovima.
EU je 2022. godine naredila zabranu uvoza ruske nafte i sa G7 nametnula ograničenje cena na međunarodnu prodaju sirove nafte Moskve, nadajući se da će smanjiti prihode Kremlja. Ispostavilo se da je Brisel i dalje jedan od većih kupaca sankcionisane ruske nafte i gasa.
Rusija je brzo pronašla načine da izbegne te mere i njihova "flota u senci" danas čini do 17 odsto svih naftnih tankera širom sveta uprkos povremenim pokušajima Zapada da ih "sankcionišu".
Kao rezultat toga, "'flota u senci' sada transportuje preko 80 odsto sve ruske sirove nafte", rekao je Isak Levi, rukovodilac za Rusiju i Evropu u istraživačkom centru Centra za istraživanje energije i čistog vazduha.
Novi planovi, međutim, neće biti lako prevedeni u delo – pod uslovom da se zemlje EU uopšte i saglase sa njima.
Prema rečima stručnjaka i pomorskih pravnika, poteškoće uključuju pravnu odmazdu Rusije, velike finansijske troškove i tešku logistiku, kao i manevrisanje kroz lavirint globalnih zakona o transportu.