"Bog me spasio da učinim Ameriku ponovo velikom", rekao je u inauguracionom govoru predsednik Sjedinjenih Ameirčkih Država Donald Tramp, aludirajući na atentat na njega u Batleru, Pensilvanija, kada ga je metak pogodio u uvo.
Njegovo mišljenje dele mnogi hrišćanski lideri, ali ne i najuticajniji od svih. Papa Francisko očigledno ne misli da Tramp uživa naklonost od Boga i veća je verovatnoća da će se moliti za njegov neuspeh nego za uspeh, piše "Forin polisi".
Dan pre nego što je Tramp preuzeo dužnost, Francisko je osudio plan američkog predsednika za masovne deportacije imigranata bez dokumenata, rekavši za italijanske medije da ukoliko je istina, to će biti sramota jer će najveću cenu platiti nesrećni jadnici i da to nije način da se problem reši.
Papa ima istoriju suprotstavljanja američkom lideru. Još 2016. godine, kada je Tramp bio samo republikanski kandidat koji je obećavao da će izgraditi zid između Meksika i Sjedinjenih Država, Francisko je rekao da nije hrišćanski govoriti o gradnji zidova, da treba govoriti o gradnji mostova, a kritikovao ga je i za vreme prvog predsedničkog mandata zbog odluka u vezi sa odbacivanjem klimatskih promena i sejanja straha u američkom društvu, navodi se u tekstu.
U drugom Trampovom mandatu, početna tačka novog sukoba Vatikana i Vašingtona nije bilo pitanje masovnih deportacija iz SAD imigranata bez dokumenata, već Trampova odluka prošlog decembra da imenuje svog bliskog saveznika Brajana Burča, predsednika i suosnivača konzervativne organizacije "Katolički glas" za ambasadora SAD pri Svetoj stolici.
Burč, koji se u tekstu opisuje kao ekstremno desni katolik, žestoki je kritičar Franciska. Optužio je papu za "progresivno katoličko navijanje" i optužio ga da stvara "ogromnu pometnju", dozvoljavajući sveštenicima da blagosiljaju istopolne parove. Takođe je podržao Franciskove protivnike u crkvenim redovima, među kojima i Karla Mariju Vigana, tradicionalistički nastrojenog nadbiskupa koji je ekskomuniciran 2024. godine.
Sve je to bilo u službi radikalnog političkog projekta, opisuje "Forin polisi". Burč je bio ključan u podsticanju uspona konzervativnog katoličkog pokreta usklađenog sa Trampovim idejama – nazovite ga Trampovom crkvom. Među članovima je i potpredsednik Džej Di Vens, kao i drugi istaknuti članovi nove administracije kao što su "kralj granice" Tom Homan i sekretar za štampu Bele kuće Kerolin Levit.
Kao odgovor na imenovanje Burča, Francisko je sproveo sopstveno šokantno imenovanje: za novog nadbiskupa Vašingtona imenovao je kardinala Roberta Mekelroja, predanog pristalicu prava migranata i jednog od najglasnijih kritičara Trampa među sveštenicima u SAD.
Sukob sada izgleda neizbežan, konstatuje "Forin polisi". Među prvim izvršnim naredbama koje je Tramp potpisao po povratku u Belu kuću bile su i one o suzbijanju migracije, a dve mere su se ticale konkretno i crkve. Obustavljanje programa preseljenja izbeglica, u kojima je crkva dugo učestvovala i ukidanje ograničenja za američke imigracione agente da ulaze u bogomolje kako bi uhvatili imigrante bez dokumenata.
Konferencija katoličkih biskupa SAD odmah je osudila ove poteze u svom saopštenju. Predsedavajući Odborom za migracije konferencije biskup Mark Sajc izjavio je za Si-Bi-Es da su takve odluke "protiv nekih od osnovnih načela naše vere, ali i osnovnih prava svakog čoveka koja treba da se poštuju, bez obzira na njihovo poreklo i situaciju u kojoj se nalazi".
Trampova administracija nije okrenula drugi obraz. Homan, koji nadgleda deportacije, u intervjuu za "Njuzmaks" izjavio je da bi papa Francisko "trebalo da se drži Katoličke crkve i da to popravi jer je tamo haos".
Vens je u međuvremenu na zub uzeo biskupe, optužujući ih za pohlepu jer crkva prima novac od Vlade SAD u okviru svog programa za prijem izbeglica.
"Konferencija katoličkih biskupa SAD treba da se malo pogleda u ogledalo i shvati da kada dobiju preko 100 miliona dolara za pomoć u preseljavanju ilegalnih imigranata, da li su zabrinuti zbog humanitarnih razloga? Ili su zapravo zabrinuti za sebe", rekao je Vens za Si-Bi-Es.
Vensove primedbe potresle su crkvu. Čak je i kardinal Timoti Dolan, koji je blizak Trampu i predvodio je molitvu na njegovoj inauguraciji, bio ljut.
"To je neukusno, veoma gadno i netačno. Mislite da zarađujemo novac brinući o migrantima? Gubimo ga nemilice", rekao je Dolan u svojoj nedeljnoj radio-emisiji.
Nedavno je Trampova administracija povukla još jedan potez koji utiče na crkvu: drastično je smanjila stranu pomoć kojom upravlja američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID). Kao rezultat toga, Katolička služba pomoći (KRS), međunarodna humanitarna organizacija, može da izgubi do 750 miliona dolara grantova od USAID-a, navodi "Nešenel katolik riporter". Majkl Černi, kardinal blizak Francisku, osudio je Trampove rezove u USAID-u, rekavši da će milioni ljudi umreti kao rezultat toga.
Francisko još nije direktno komentarisao, ali će se odnosi između Bele kuće i Vatikana verovatno brzo pogoršati, ističe se u tekstu.
Trampova administracija ne pokazuje znake skrušenosti, ali treba da bude oprezna. Katolička crkva ima istoriju izlaženja na kraj sa nemilosrdnima.
Papa Francisko, narušenog zdravlja, može izgledati kao laka meta. Ali, za razliku od drugih šefova država, Tramp ne može da ga pobedi. Razlog je jednostavan: predsednik nema uticaja na papu. Ne može da uvede carine na Vatikan, niti može da preti da će ga pripojiti SAD, a baziliku Svetog Petra pretvoriti u hotel, piše FP.
Kako se dodaje, iako u poznim godinama, papa Francisko još uvek želi da se njegov glas čuje u svetu, a ni on ni Katolička crkva neće trpeti napade MAGA pokreta, ističe "Forin polisi", zaključujući da je bila velika greška što je Trampova administracija ušla u sukob ne samo sa papom, već i sa samom Katoličkom crkvom.