Svet

Vens pokušao da uveze MAGA u Evropu, pa naljutio Šolca

Potpredsednik SAD Džej Di Vens pozvao je i Šolca i Merca da sruše "vatrenu liniju" postavljenu posle Drugog svetskog rata i prvi put uđu u vladajuću koaliciju sa AfD-om
Vens pokušao da uveze MAGA u Evropu, pa naljutio ŠolcaGetty © Johannes Simon / Stringer

U svom prvom međunarodnom govoru u ulozi potpredsednika SAD, koji su zapadni mediji okarakterisali kao pokušaj izvoza MAGA politike u Evropu, Džej Di Vens uputio je oštre kritike na adresu evropskih centrističkih političara.

Pošto ih je pozvao da ustupe mesto desnici koja jača širom Evrope, a koju su do sada pokušavali da drže podalje od vlasti, sastao se sa Alis Vajdel, liderom Alternative za Nemačku (AfD). Tako je Vens postao i najviši američki zvaničnik koji je razgovarao sa predstavnicima ove prokažene stranke.

Kako piše "Vašington post", Vens se takođe sastao s liderima druge dve glavne nemačke partije CDU i SDP, koje se bore za prevlast pred izbore 23. februara, a na kojima AfD pokušava da sruši tabu, odnosno "vatrenu liniju" postavljenu posle Drugog svetskog rata, i prvi put uđe u vladajuću koaliciju.

Detalji sastanka još uvek nisu poznati, ali ritam tih razgovora Vens je dao u svom govoru na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, oštro kritikujući evropske lidere zbog toga što ignorišu volju svojih birača. Kako piše "Vašington post", potpredsednik Amerike je iznenadio evropske lidere jer gotovo da nije pomenuo Ukrajinu, iako je sukob sa Rusijom dominantna tema na globalnoj bezbednosnoj konferenciji u Minhenu.

Umesto toga, kritikovao je evropske saveznike zbog toga što manipulišu voljom birača pod izgovorom zaštite migranata i borbe protiv ruskog uticaja.

Spočitao je Rumuniji to što je njen Ustavni sud poništio predsedničke izbore u decembru, jer su se, navodno, pojavili dokazi da je ruska propaganda pomogla desničarskom kandidatu Kalinu Đorđesku da dobije podršku. Ispostavilo se, naime, da prste nije umešala Rusija, već da je kampanju finansirala vladajuća Nacionalno-liberalna stranka, verujući da će Đorđesku biti suparnik koga će lakše pobediti. Potom je ta ista stranka podržala poništavanje izbora i hranila priču o ruskom uticaju.

Na meti Džej Di Vensa je i Britanija, jer su tamošnje vlasti procesuirale aktivistkinju zbog "tihog molitvenog protesta" ispred klinike za abortus, koja je mirno i bez vidljivih znakova protesta stajala u zoni u kojoj su demonstracije zabranjene. Ali bez obzira što reč nije izgovorila, britanske vlasti su smatrale da krši zakone o javnom redu.

Vens je povezivao nemačku prošlu migrantsku politiku s incidentom u Minhenu od četvrtka, kada je 24-godišnji Avganistanac namerno autom udario radničke demonstrante, povredivši 30 osoba.

"Ovde u Minhenu čuo sam mnogo o tome od čega se Evropa brani. Ali ono što mi je manje jasno – a svakako i mnogim evropskim građanima – jeste za šta se tačno borite? Ako bežite od sopstvenih birača, Amerika vam ne može pomoći", dodao je.

Iako nema zvaničnih saopštenja o tome kako su prošli sastanci sa potpredsednikom SAD, o tome se može pročitati između redova, tačnije između objava na mrežama.

AfD, ako je sudeći po objavi na Fejsbuku, jedini su koji zvuči zadovoljno:

"Američki potpredsednik Džej Di Vens poziva na ukidanje 'vatrene linije'. Čak je i Trampova administracija prepoznala da se migracija može preokrenuti samo uz AfD. Merc sada mora pokazati da zaista želi da okonča smrtonosnu migrantsku krizu. Zato - AfD".

Međutim, aktuelni kancelar Olaf Šolc nije tako dobro raspoložen. Poručio je da posvećenost sloganu "Nikad više" nije spojiva sa podrškom AfD-u.

"Zato nećemo prihvatiti da se spoljašnji akteri upliću u našu demokratiju, izbore i procese oblikovanja javnog mnjenja u korist ove partije. To se ne radi, pogotovu ne među prijateljima i saveznicima i mi to odlučno odbacujemo. O tome kako će se razvijati naša demokratija odlučujemo mi sami", poručio je Šolc.

Lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc, kojem istraživači javnog mnjenja daju najveće šanse za Šolcovog naslednika, javio se kako bi demantovao Vensovu opasku da se u Nemačkoj ne poštuje sloboda govora. Naprotiv, Nemačka je, kaže Merc, nepokolebljivi branilac slobode govora, zemlja u kojoj samo "lažne vesti i govor mržnje i dalje podležu zakonskim ograničenjima".

image