U svemiru postaje sve veća gužva za Ilona Maska, jer njegova satelitska mreža "Starlink" dobija sve ozbiljnije konkurente, uključujući kineskog rivala koji uživa državnu podršku i novi servis koji finansira osnivač "Amazona" Džef Bezos.
Kineska kompanija "Spejs Sejl", sa sedištem u Šangaju, potpisala je u novembru ugovor za ulazak na brazilsko tržište i saopštila da pregovara sa više od 30 zemalja. Dva meseca kasnije, započela je, prema saopštenju kazahstanske ambasade u Pekingu, operacije u Kazahstanu. U međuvremenu, Brazil pregovara sa Bezosovim "Projekat Kajper" i kanadskom kompanijom "Telesat", prema zvaničniku iz brazilskih pregovaračkih timova koji je želeo da ostane anoniman. Ovi pregovori sada se prvi put javno objavljuju.
Od 2020, "Starlink" je lansirao više satelita u Zemljinu orbitu nego svi njegovi konkurenti zajedno. Ovi sateliti omogućavaju internet udaljenim zajednicama, brodovima i vojnim snagama u ratu. Maskova dominacija u svemiru smatra se pretnjom u Pekingu, koji ulaže velika sredstva u razvoj konkurenata i finansira vojne istraživačke projekte za praćenje satelitskih mreža, prema kineskim korporativnim dokumentima i akademskim radovima koji ranije nisu bili objavljeni. Prema analizi tehnološke konsultantske firme "Analisis Mejson", Kina je prošle godine lansirala rekordnih 263 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.
Kompanija "Spejs Sejl" odbila je da za Rojters komentariše planove za širenje, dok je kineski državni list prošle godine pohvalio ovu firmu kao sposobnu da "nadilazi nacionalne granice, prodire kroz suverenitet i bezuslovno pokriva ceo svet… stratešku sposobnost koju naša zemlja mora savladati".
Ambiciozni kineski planovi
Malo međunarodnih rivala "Starlinka" ima ambiciju poput "Spejs Sejla" – plan je da ove godine lansira 648 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, a do 2030. čak 15.000. "Starlink" trenutno ima oko 7.000 satelita, s ciljem da dostigne 42.000 do kraja decenije.
"Spejs Sejla" je deo kineske konstelacije "Hiljadu jedara", prvi veliki kineski prodor u međunarodno satelitsko internet tržište. Tri dodatne kineske mreže su takođe u razvoju, dok Peking planira lansiranje 43.000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti u narednim decenijama i investira u rakete koje mogu nositi više satelita odjednom.
Zapadni donosioci odluka izražavaju zabrinutost zbog kineske ekspanzije u nižoj Zemljinoj orbiti – tvrde kako će se tako proširiti domet kineske cenzure interneta. Istraživači iz "Amerikan Forin Polisi Kaunsila" u februarskom izveštaju su sugerisali da bi Vašington trebalo da poveća saradnju sa zemljama globalnog juga kako bi "ozbiljno osporio kineski prodor u digitalnu dominaciju".
Istraživači su takođe opisali "Hiljadu jedara" kao ključni deo svemirske komponente kineske inicijative "Pojas i put". Ova globalna infrastrukturalna strategija vredna bilion dolara centralna je politika kineskog predsednika Si Đinpinga, za koju oni koji voli da mrze Kinu tvrde da služi kao alat za širenje kineskog geopolitičkog uticaja.
Kinesko ministarstvo trgovine i regulator za telekomunikacije nisu odgovorili na Rojtersov zahtev za komentar, dok je Ministarstvo spoljnih poslova Kine reklo da nije upoznato sa detaljima o "Spejs Sejlu", ali je naglasilo da Kina teži svemirskoj saradnji sa drugim zemljama radi koristi svih naroda.
Kompanija "Spejs Sejl" izjavila je da želi da pruži pouzdan internet korisnicima, posebno u udaljenim oblastima i posebno tokom sanacija nakon katastrofa.
Trka za dominaciju u svemiru
Ekspanzija "Starlinka" i njegova upotreba u sukobu u Ukrajini privukli su pažnju vojnih istraživača, poput onih sa kineskog Nacionalnog univerziteta za odbrambenu tehnologiju, što je dovelo do značajnog državnog finansiranja konkurentskih satelitskih mreža.
Kompanija "Honquing Technology", osnovana 2017, razvija mrežu od 10.000 satelita i ovog meseca je prikupila 340 miliona juana iz uglavnom državnih izvora. Prošle godine, "Spejs Sejl" je obezbedio 6,7 milijardi juana (930 miliona dolara) u finansiranju koje predvodi državni investicioni fond fokusiran na unapređenje kineske proizvodne industrije.
Kineski istraživači, takođe, su pojačali rad na satelitskim tehnologijama. Kina je 2023. godine objavila rekordnih 2.449 patenata povezanih sa satelitima u niskoj Zemljinoj orbiti, u poređenju sa samo 162 u 2019. godini. Mnogi od tih patenata fokusiraju se na efikasnije satelitske mreže i komunikacione sisteme sa malim kašnjenjem, naglašavajući kineske napore da zatvore tehnološki jaz sa Zapadom.
"Svemirska industrija se brzo razvija i trenutno eksperimentiše. Pioniri uživaju u relativnoj slobodi i koriste je u svoju korist kako bi zauzeli ključne pozicije pre nego što se uspostave stroža pravila – baš kao na Divljem zapadu", rekao je Antoan Grenije, direktor svemirske analitike u "Analisis Mejson".