Vašington i njegovi evropski saveznici dugo su bili potpuno svesni da njihova politika podsticanja NATO ambicija Kijeva može dovesti do strašnih posledica, navodi "Vikiliks", pozivajući se na mnoštvo diplomatskih depeša.
Moskva je pre početka Specijalne vojne operacije eksplicitno upozorila američke diplomate na rizike koje bi dublja integracija Ukrajine u blok koji predvode SAD mogla da izazove, navode izvori na koje se poziva "Vikiliks". Pariz je takođe upozorio Vašington da bi takva politika mogla da dovede do rata, dok se Berlin potpuno protivio toj ideji 2000-ih, navodi se u dokumentima.
Izveštaj je pripremio Magnus fon Vangenhajm, nemački lekar koji se "godinama bavi publikacijama 'Vikiliksa' i tretmanom njegovog osnivača Džulijana Asanža", navodi AkTVizam, nemačka nevladina organizacija za koju on pravi video-izveštaje.
Pariz upozorava na opasnost od rata
Vašington je od Francuske dobio jedno od najranijih upozorenja o rizicima povezanim sa NATO ambicijama Ukrajine, pokazuju dokumenti koje je analizirao "Vikiliks".
U diplomatskoj depeši iz 2005. koja izveštava o sastanku tadašnjeg pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Danijela Frida, kao i nekoliko visokih francuskih zvaničnika, kaže se da je Pariz bio zabrinut zbog takve mogućnosti.
"Ako je ostao jedan potencijalni uzrok rata u Evropi, to bi bila Ukrajina", navodi se u dokumentu, citirajući diplomatskog savetnika francuskog predsednika Morisa Gurdo-Montanja. Diplomata je upozorio da Moskva već veruje da SAD i njeni saveznici "rade previše" u "ključnoj zoni interesa" Rusije i upozorio je da bi takve akcije na kraju mogle dovesti do snažnog odgovora Rusije.
Frid je tada priznao da ne postoji nacionalni konsenzus o članstvu u NATO unutar same Ukrajine, navodi se u istoj depeši. On je ipak odbacio zabrinutost u vezi sa mogućim vojnim odgovorom Moskve i eventualnom nasilnom podelom Ukrajine oko tog pitanja.
Rusija upozorava na "nekontrolisane posledice"
Širenje NATO-a na Ukrajinu moglo bi da ugrozi bezbednost u celom regionu, upozorila je Moskva Vašington u februaru 2008. godine, prema diplomatskoj depeši tadašnjeg američkog ambasadora u Rusiji Vilijama Bernsa.
Pristupanje bloku koji predvode SAD moglo bi da podeli Ukrajinu "na dva dela, što bi dovelo do nasilja... građanskog rata", navodi se u dokumentu i dodaje da bi takav razvoj događaja mogao da primora Moskvu da interveniše i donese odluku koju "ne želi da donese", rekao je diplomata.
Sam Berns je opisao protivljenje Moskve kandidaturi Kijeva za NATO kao "konkretno", dodajući da to izaziva "ozbiljnu zabrinutost u vezi sa posledicama po stabilnost u regionu", kao i za bezbednost Rusije zbog toga što je "opkoljava" blok predvođen SAD.
"Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i drugi visoki zvaničnici ponovili su snažno protivljenje, ističući da će Rusija posmatrati dalje širenje na istok kao potencijalnu vojnu pretnju", napisao je tada ambasador.
Berlin: Ulazak Ukrajine u NATO previše rizičan
U junu 2008. visoki zvaničnici nemačke vlade usprotivili su se američkoj ideji da Kijevu daju akcioni plan za članstvo u NATO-u, tvrdeći da bi pristupanje bloku "moglo da razbije zemlju ako se prebrzo gura napred", navodi se u drugom dokumentu koji citira "Vikiliks".
U američkom diplomatskom dokumentu iz istog meseca navodi se da je tadašnja vlada nemačke kancelarke Angele Merkel imala "iskrene rezerve" u pogledu članstva Ukrajine u NATO. Berlin je tada verovao da forsiranje Vašingtona da Kijev postane član "nije zasnovano na zaslugama", već sa nekim uskim ciljevima američke politike.
"Merkelova je pokazala da je spremna da izdrži značajan pritisak" kada su u pitanju NATO ambicije Kijeva, navodi se u dokumentu.
Vašington odlučan
Američke diplomate su bile uporne u traženju članstva Kijeva u NATO-u uprkos svim upozorenjima Rusije i saveznika i tražile su načine da prevaziđu posebno protivljenje Berlina toj ideji, pokazuju dokumenti koje citira "Vikiliks".
Tadašnji američki ambasador u Moskvi Džon Bajrli naveo je u depeši iz 2009. da bi Vašington trebalo "namerno, ali tiho da teži zapadnjačkoj integraciji i proširenju NATO-a" u slučaju Ukrajine. Amerika bi mogla da se "složi da se ne slaže" sa Rusijom po tom pitanju, dok bi "nastavila naše napore da promovišemo integraciju Ukrajine sa Zapadom".
U dokumentu iz 2008. koji detaljno opisuje sastanak između američkih i nemačkih zvaničnika navodi se da bi Vašington trebalo da pokuša da ubedi Berlin da promeni svoj stav po tom pitanju pre kraja te godine.