Velika Britanija i Francuska, prijatelji i neprijatelji tokom vekova, izgleda da su odbacili svoje ribarske svađe posle bregzita i izronili kao iznenađujuće ujedinjen front, koji se zalaže za Ukrajinu i Evropu.
Britanski premijer Kir Starmer i francuski predsednik Emanuel Makron otišli su prošle nedelje u američku prestonicu da se sastanu sa Donaldom Trampom, pre nego što je katastrofalni susret Vladimira Zelenskog sa američkim liderom u Ovalnom kabinetu doveo američku vojnu i finansijsku pomoć u opasnost.
Starmer je nakon toga hitno okupio deo evropske grupe u Londonu. On i Makron su se manje-više izabrali za predvodnike nakon obećanja da će rasporediti mirovne trupe u Ukrajini.
Ipak, ostaje pitanje: ko (može da) govori u ime Evrope kada se razgovara sa Donaldom Trampom?
U prošlosti, Nemačka i Francuska su generalno zauzimale tu ulogu uprkos raznim predsednicima Evropske komisije koji su se borili za centralno mesto i Londonu koji je čeznuo za direktnom linijom sa Vašingtonom.
"Trenutno ima previše telefonskih brojeva", rekao je finski predsednik Aleksandar Stub u intervjuu za "Blumberg" i dodao: "Da se ja pitam, mislim da nam je zapravo potreban evropski specijalni izaslanik."
Mogu li Starmer i Makron da se izbore sa Trampom? Novajlija Starmer doneo je američkom predsedniku lični poziv kralja Čarlsa da poseti Veliku Britaniju. Makron ga je već namamio u Pariz da ponovo otvori katedralu Notr Dam.
Njihove kombinovane armije, nuklearna snaga i obaveštajni kapaciteti znače da je anglo-francuski tip u boljoj poziciji od nekadašnje francusko-nemačke osovine predvođene tadašnjom kancelarkom Angelom Merkel.
Ipak, biće potrebna "koalicija voljnih" – izraz koji je Džordž Buš koristio da bi dobio evropsku podršku za američku invaziju na Irak 2003, i koalicija koju je Starmer svesno izabrao dok je okupljao tradicionalne zapadne saveznike u Londonu, uključujući odlazećeg kanadskog premijera Džastina Trudoa.
"Mislim da bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo da istupi i vodi", rekao je Starmer na konferenciji za novinare u Londonu i istakao: "Mi smo to istorijski radili kao nacija, i moramo to da uradimo ponovo, i zato idemo napred na ovome."
Problem je što i on i Makron imaju ozbiljnih problema kod kuće koji bi mogli da ih spreče da se posvete "vođenju slobodnog sveta". Lider laburista jedan je od najnepopularnijih vođa u novijoj istoriji Britanije, dok Makronu desničari i levičari ozbiljno "drmaju fotelju".
Njegova priča da je NATO mrtav i da je Evropi potrebno mnogo veće samopouzdanje pila bi vodu da je potkrepljena kešom. Uz to, kaže neimenovani zvaničnik za "Blumberg", svestan je da Britanija ima istorijske odnose sa SAD zbog čega bi da bi Starmer mogao da bude u boljoj poziciji da pomogne u popravljanju veza između Trampa i Zelenskog.
Uz to, taman kada se Evropa ponadala da su istorijske nesuglasice prevaziđene, pojavila se vest da se Velika Britanija ogradila od predloga francuskog predsednika za ograničeno početno jednomesečno primirje između Rusije i Ukrajine (dok je Kijev izrazio rezerve u vezi sa prekidom borbi bez bezbednosnih garancija).
Pa ipak, konture potencijalne koalicije polako se ocrtavaju. Italijanska premijerka Đorđa Meloni će verovatno biti treći član evropske ekipe zbog svojih dobrih odnosa i sa Trampom i sa njegovim bliskim saradnikom Ilonom Maskom. Mađar Viktor Orban ispao je iz kombinacije zbog prečestog guranja prsta u oko Briselu.
Postavlja se pitanje šta je sa Ursulom fon der Lajen, bivšom nemačkom ministarkom odbrane, a sada šeficom Evropske komisije. Fon der Lajenova je imala bliske odnose sa demokratama u Vašingtonu i Bajdenovom administracijom koje su sada, promenom kursa američke politike, prilično slabe.
Uz to, Tramp ne voli EU – što je pokazao najavama carina koje će vrlo verovatno izazvati trgovinski rat, ali i govorom svog potpredsednika Džej Di Vensa na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji koji je zgranuo Brisel.
Dok Evropljani smišljaju načine da smanje svoje oslanjanje na Vašington u odbrani kontinenta, Turska je spremna da ponudi drugu po veličini armiju NATO-a. Po odgovarajućoj ceni.
I tu predsednik Redžep Tajip Erdogan igra svoju, potencijalno važnu, kameo ulogu ponovo plasirajući ideju punopravnog članstva u evropski klub. Podsećanja radi, Erdogan komanduje vojskom od 400.000 ljudi prekaljenih u borbama.
Kako je rekao Erdogan: "Samo punopravno članstvo Turske u bloku može spasiti Evropsku uniju od ćorsokaka u koji je zapala, od ekonomije do odbrane, od politike do međunarodne reputacije."