Ujedinjene nacije su odredile 110 miliona dolara iz fonda za hitne slučajeve za pomoć zanemarenim krizama širom sveta, uključujući Sudan, nakon što su donatori poput Sjedinjenih Država naredili velike rezove.
UN predviđa da će nivoi finansiranja, koji su se smanjivali mnogo pre nego što je američki predsednik Donald Tramp naredio zamrzavanje strane pomoći u januaru, ove godine pasti na rekordno nizak nivo.
Trampova administracija saopštila je prošlog meseca da je otkazala skoro 10.000 grantova i ugovora o stranoj pomoći u vrednosti od skoro 60 milijardi dolara, čime je okončano oko 90 odsto globalnog rada Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Drugi donatori poput Britanije takođe su najavili smanjenje jer se zemlje suočavaju sa sve većim pritiskom da povećaju potrošnju za odbranu.
"Za zemlje pogođene sukobima, klimatskim promenama i ekonomskim previranjima, brutalni rezovi finansiranja ne znače da su humanitarne potrebe nestale", rekao je Rojtersu Tom Flečer, podsekretar za humanitarna pitanja i koordinator za hitnu pomoć.
Ujedinjene nacije traže 45 milijardi dolara u 2025. za pomoć oko 185 miliona ljudi koji beže od sukoba i bore se sa glađu u onome što je Flečer opisao kao "nivo patnje bez presedana".
Do sada su UN primile samo pet odsto traženog.
Novac iz Centralnog fonda za vanredne situacije ići će za nedovoljno finansirane i zanemarene krize širom Afrike, Azije i Latinske Amerike, navodi se u saopštenju UN.
Otprilike trećina novca ići će za podršku Sudanu, gde je skoro dve godine građanskog rata izazvao ogromno raseljavanje ljudi i krizu gladi, i susednom Čadu koji je primio više od milion sudanskih izbeglica.
Ostali primaoci su Avganistan, Centralnoafrička Republika, Niger i Somalija.