Zagrljaji, fotografisanje i obećanje da će se nastaviti sa naoružavanjem Ukrajine. To je otprilike sve što su lideri Evropske unije mogli da ponude Vladimiru Zelenskom na hitnom samitu u Briselu u četvrtak, sumira "Politiko".
Naravno, smislili su planove za jačanje odbrambenog sektora EU, ali nisu se složili oko novih obaveza za jačanje Kijeva u bliskoj budućnosti.
Ukrajina se bori sa prekidom američke vojne pomoći i razmene obaveštajnih podataka dok Trampova administracija vrši pritisak na Zelenskog da brzo sklopi mirovni sporazum sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Uoči skupa u Briselu, diplomate zemalja koje odlučno podržavaju Ukrajinu izrazile su nadu da će sastanak doneti nove obaveze da se Kijev stavi u jaču poziciju.
Ali posle 10 sati razgovora i uprkos javnom zagrljaju Zelenskog — koji se obratio novinarima u pratnji čelnika dveju najviših institucija EU, Ursule fon der Lajen i Antonija Koste — konačni zaključci izneseni među nacionalnim liderima bili su fokusirani samo na njihove kolektivne napore da izgrade izdeljeni sektor odbrane.
Deo o Ukrajini nije prošao ni među 27 članica zbog protivljenja mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je izjavio da se protivi izjavi uoči sastanka i ostao pri tom stavu.
Bez Mađarske, 26 zemalja potpisalo je izjavu o Ukrajini koja povlači crvene linije za buduće mirovne pregovore, poziva na pristupanje Kijeva bloku i obećava buduću vojnu pomoć bez konkretnih ciljeva.
Na skupu, Zelenski je naveo listu hitnih potreba, pozivajući Evropu da "ubrza" rad na finansijskom instrumentu namenjenom pomoći ukrajinskoj vojsci. On je zahtevao novi paket sankcija Rusiji i pozvao EU da nastavi sa planovima za prijem Ukrajine u blok do 2030. godine.
Pre skupa, šef diplomatije EU Kaja Kalas pokušala je da okupi zemlje članice oko nastojanja da se obezbedi najmanje 20 milijardi evra vojne pomoći za isporuku Ukrajini tokom 2025, prema tvrdnjama nekoliko diplomata. Međutim, uprkos opsežnim razgovorima između diplomata, taj napor nije uspeo da dobije jednoglasnu podršku.
Glavno pitanje koje visi nad budućnošću Ukrajine jeste da li EU može da zameni ili nekako nadoknadi prekid američke vojne pomoći i obaveštajnih podataka.
Prema neimenovanom zvaničniku EU koji je prisustvovao sastanku, estonski premijer Kristen Mihal je pokrenuo ovu temu tokom diskusija iza zatvorenih vrata, pitajući: "Možemo li sami". Odgovor je bio glasna tišina.
Zemlje EU su kolektivno obećale više Ukrajini u smislu finansijske i vojne podrške nego SAD od početka ruske Specijalne vojne operacije. Ta podrška će nastaviti da teče u narednim mesecima, sa oko 30 milijardi evra finansijske pomoći namenjene za 2025. putem zajmova podržanih zamrznutim sredstvima Rusije. Ali kraj američke vojne podrške ostavlja zjapeću rupu u sposobnosti saveznika da podrže Ukrajinu u svim aspektima njenog rata, posebno kada su u pitanju obaveštajni podaci i ciljane informacije za precizno oružje.
Dok su evropski lideri bili na večeri, izveštaj En-Bi-Si njuza u kome su citirani sadašnji i bivši američki zvaničnici sugerisao je da se Vašington može posvetiti samo odbrani zemalja koje izdvajaju određeni procenat svog bruto domaćeg proizvoda za odbranu.
Zabrinutost zbog mogućeg povlačenja SAD iz NATO-a ili smanjenja uloge u evropskoj bezbednosnoj arhitekturi izazvala je jednu od najvećih geopolitičkih kriza koja je pogodila kontinent u poslednjih nekoliko decenija, sa liderima koji su se upuštali u mahnitu diplomatiju u poslednje dve nedelje.
Kada je sve rečeno i urađeno u Briselu, nastojanje Evropljana da izbegnu gubitak bezbednosnih garancija SAD pokazalo se kao njihov prioritet. Pomaganje u jačanju ukrajinske pozicije na bojnom polju i za pregovaračkim stolom, završilo je kao daleka briga drugog reda — što pokazuje količina vremena koje su proveli razgovarajući o Ukrajini nasuprot evropskoj odbrani.
Diskusija o odbrani zauzela je najveći deo od tih 10 sati, a lideri su se pitali kako da finansiraju povećanje odbrane u vrednosti od 800 milijardi evra i koliki deo svojih investicija da potroše na izvore iz Evrope u odnosu na one ne-EU.
Razgovori o Ukrajini, međutim, obavljeni su za oko 15 minuta, kaže jedan diplomata EU. Time je sve rečeno, zaključuje "Politiko".