Podaci Ujedinjenih nacija (UN) objavljeni u oktobru 2024. godine pokazuju da samo 13 od 193 zemlje sveta imaju žene na čelu, što, kako piše "Skaj njuz", postavlja pitanje da li bi svet bio mirniji ukoliko bi više žena bilo na vlasti.
Pojedini političari, poput bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, veruju da bi svet bio mirniji ukoliko bi više žena bilo na vlasti.
On je ranije govorio da bi u tom slučaju bilo manje rata, deca bi bila bolje zbrinuta, a životni standardi bi takođe bili bolji.
Te tvrdnje podržava i bivša predsednica Irske, Meri Robinson, koja smatra da bi veći broj žena na vrhu vlasti bio "neophodan" za postizanje mirnijeg sveta.
Međutim, pogled na istoriju pokazuje da žene na čelu država nisu nužno bile sklonije izbegavanju sukoba.
Profesor političkih nauka na Univerzitetu Prinston, Kristofer Bler ističe da žene na visokom položaju često deluju kao "čelične dame" kako bi prevazišle rodne stereotipe koji ih prikazuju kao manje kompetentne u pitanjima nacionalne bezbednosti.
Prva premijerka Velike Britanije, Margaret Tačer, započela je Folklandski rat 1982. godine, dok je Hilari Klinton, kao američka državna sekretarka, oklevala u razgovorima o miru sa talibanima, jer se pribojavala da ne bude smatrana kao "blaga".
Anđela Saini, autorka knjige "Patriarchs: How Men Came to Rule", napominje da žene nisu "imune na agresivnost", citirajući primere kao što je Indira Gandi, premijerka Indije koja je 1975. godine uvela vanredno stanje, ili kraljice Lakšmi Bej, koja je predvodila indijski ustanak protiv Britanaca 1857. godine.
Psiholog Kordelija Fajn ističe da uloga žena u donošenju odluka može da doprinese smanjenju ratova, što se vidi u istraživanjima koja pokazuju da učešće žena u mirovnim pregovorima dovodi do trajnijih rešenja.
Iako žene mogu biti sklonije izbegavanju rata, socijalni i politički kontekst može da utiče na njihov odgovor, a uključivanje žena u procesima donošenja odluka svakako doprinosi mirnijem društvu, ističu stručnjaci.