Ambicije francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji sve intenzivnije iskazuje svoje pretenzije da se pozicionira kao lider evropske odbrane, da formira "nuklearni kišobran" nad Evropom naišle su na snažan otpor Londona.
Njegova ideja o "nuklearnom kišobranu" nailazi na otpor ne samo u Velikoj Britaniji već i u drugim evropskim državama, koje sumnjaju u realnu sposobnost Francuske da preuzme ulogu zaštitnika kontinenta u slučaju ozbiljne krize. Dok Makron nastavlja da forsira svoju viziju evropske odbrane, otpor Velike Britanije jasno pokazuje da se ni unutar zapadnog bloka ne može postići jedinstvo po pitanju budućnosti nuklearne politike Starog kontinenta.
O ovim temama, kao i o protestima u Beogradu, u emisiji "Dan uveče", govorili su Miroslav Stojanović novinar i bivši dopisnik "Politike" iz Berlina i general major u penziji Mitar Kovač.
Stojanović je istakao jedno je sigurno da je militarizacija Evrope u neverovatnom tempu, ono što je do sada koristila dividende mira, počinje da to prokockava.
"Ideja Makrona nije nova. Makron nudio kišobran Nemcima ranije, oni su to odbijali. U tom času nisu hteli da remete odnose sa SAD. Merc je aktuelizovao tu ideju i rekao da bi razgovarao sa Makronom o tome, ne izbacujući Amerikance. Makron time hoće da postigne neke političke poene, njegova potreba je da ojača političku poziciju Francuske u EU", smatra Stojanović.
Kovač objašnjava da se pokušava dodatna militarizacija Evrope kroz povećanje budžeta za odbranu, da kupuju novo naoružanje, da urade mnogi toga u logistici i većih kapaciteta proizvodnje oružja.
"Oni bez oslonca Amerike ne mogu biti još dugo vremena autonomni, ne mogu proizvoditi oružje koje sad ima Ruska Federacija", rekao je Stojanović.