Rešenje konflikta u Ukrajini mora da reši osnovne uzroke krize i da uvaži legitimne interese Rusije. Ključni uslov za sprečavanje eskalacije mora da bude potpuni prekid strane vojne pomoći i obustavljanje davanja obaveštajnih informacija Kijevu, rekao je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin u nedavnom telefonskom razgovoru sa predsednikom SAD Donaldom Trampom.
Još ne postoji dogovor između Moskve i Vašingtona.
"Daleko od toga. Prisustvujemo tek početnoj fazi pregovora", konstatuje brazilski publicista Pepe Eskobar na sajtu "Krejdl".
Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof je izjavio da će detalji o prekidu vatre biti dogovoreni u nedelju u Saudijskoj Arabiji i da će Kijev morati da ih prihvati.
Međutim, Moskva nije promenila svoje ključne stavove. Sada stojimo na raskrsnici, dodaje Eskobar, ali ono što je najvažnije uvek je nezvanično.
Rusija je skinula zapadnjačku kožu
U igri su osim toga, nastavlja Eskobar, i Izrael i Iran. Rusija je sa Iranom prošle godine potpisala ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu. Sada više ne postoji mogućnost da Tel Aviv, nastavlja brazilski autor, čak ni uz američku podršku, napadne Iran. Iran je, i bez direktne podrške Rusije, sada sposoban da reaguje na svaki napad, sa razornim posledicama po SAD.
Ukoliko bi SAD pod Trampom 2.0 bile uključene u direktan napad na Iran, dodaje Eskobar, sve američke vojne baze u zapadnoj Aziji bile bi napadnute, uz kažnjavanje vazale koji su domaćini ovih baza.
U međuvremenu, Tramp je naredio brutalno bombardovanje Huta u Jemenu kako bi ih naterao da se pokore. Odgovor Abdula Malika, vođe Huta, u govoru održanom 16. marta, bio je vrlo jasan: "Naša odluka je da podržimo palestinski narod i da izvršimo pritisak na Izrael kako bi dozvolio humanitarnu pomoć i okončao glad u Gazi."
Mali je dodao da su SAD te koje pretvaraju more u bojno polje: "Naši napadi su do sada bili usmereni na izraelske brodove, a sada će se proširiti i na američke brodove, jer su SAD te koji pretvaraju more u bojno polje."
Osovina otpora u Zapadnoj Aziji je možda destabilizovana, ali nije slomljena, zaključuje Eskobar, jer ona vodi simultane bitke na nekoliko frontova: protiv Izraela i protiv vojski sirijskih plaćenika, uz istovremeno američko bombardovanje Jemena.
A tu je i Evropska unija, na čelu sa šeficom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, koja je nedavno dala pomoć od 2,5 milijardi evra novoj vladi u Damasku i koja čini sve da se rat po svaku cenu u Ukrajini nastavi, kao i njena šefica diplomatije Kaja Kalas, koja pokušava da kijevskoj hunti u Kijevu obezbedi još 40 milijardi, čemu su se usprotivile Mađarska, Francuska, Italija, Španija i Portugal.
Ukoliko želimo da razumemo događaje, treba da sagledamo mnogo što širu sliku. Zapravo, dodaje brazilski novinar, Tramp pokušava da isplete mrežu obmana, ali se pri tome suočava sa šahovskim majstorom Putinom.
Rusija je skinula svoju zapadnjačku kožu, smatra Eskobar, i okrenula se svojim pravim, evroazijskim i pravoslavnim, stepskim korenima, dok međunarodni poredak, zasnovan na pravilima, upravo umire u "černozemu" Novorusije.
"Fragmentirani Zapad je zarobljen u simulaciji u Bodrijarovom stilu, dok Rusija deluje u objektivnoj stvarnosti. Zato Zapad ne može da pobedi u Ukrajini. On se bori kao birokratsko čudovište, a Rusi se bore kao narod", zaključuje brazilski publicista.
Sukob u Ukrajini se ne dešava zbog Ukrajine
Rusija dobro shvata šta znači rat, koji je i žestok i krvav. Rusija je, kao i drevna kineska civilizacija, proizvod istorije, i zato razmišlja kao imperija. Zapad to više nije u stanju da razume, jer je suštinsko razumevanje realnosti zamenio snovima o digitalnoj hegemoniji.
Kako na sajtu "Geopolitika" primećuje nemački autor Konstantin fon Hofenmajster, "što se Zapad više mehanizuje, to više gubi sposobnost da sagleda žive kulture".
Nemački istoričar Osvald Špengler je to predvideo, nastavlja Fon Hofmajster: "Mašine će pobediti dušu, a Zapad će postati nesposoban za organsko mišljenje."
Oni ne mogu da razumeju Rusiju, dodaje Hofenmajster, ne zato što im nedostaje inteligencija, već zato što je njihova inteligencija svedena na algoritamski proces, lišen kulturne dubine.
"Sukob u Ukrajini se ne dešava zbog Ukrajine. To je samo pokušaj Zapada da uspostavi kontrolu nad svetom kome to više nije potrebno, to je samo novi pokušaj Zapada da kontroliše svet", nastavlja Hofenmajster.
O čemu danas govori Zapad?
Ruski mislilac Aleksandar Dugin je u intervjuu za Si-En-En izjavio da Tramp i Putin pre bilo kakvog sporazuma o Ukrajini moraju da postignu dogovor o strukturi globalnog svetskog poretka. Zbog toga, dodaje Dugin, ne treba očekivati brzo rešenje sukoba u Ukrajini.
Kako dodaje Fon Hofenmajster, Trampovi izaslanici sada razgovaraju sa ruskim zvaničnicima, ali ne zato što veruju u mir, već zato što su SAD osetile da su se stvari suštinski promenile.
Ruski predsednik je odbacio ponudu o prekidu vatre, jer on zna da je to fatamorgana. Putin, dodaje nemački autor, govori o dubokim uzrocima, o istoriji, o svetu koji se ne može svesti na transakcije i diplomatske manevre, i u tome leži suštinska razlika.
Za Rusiju rat je deo istorije. "Rusija se vraća svojim starim navikama: industriji, vojnoj snazi i samopouzdanju", kaže Hofenmajster i ističe: "Razlika je jasna. Zapadna civilizacija se sve više zapliće u svoje mehaničke trikove, dok se Rusija vratila fundamentalnoj logici istorije."
Raspad Severnoatlantske alijanse?
Kako primećuje francuski mislilac Alen de Benoa u intervjuu za sajt "Brejzinfo", Zapad se preko noći pretvorio u "svet od juče" (prema izrazu pisca Štefana Cvajga).
Za SAD je to deo američkog pragmatizma, dok se EU nalazi u ideološkom ćorsokaku zbog nesposobnosti evropskih lidera da razumeju međunarodne odnose. U stvari, dodaje francuski filozof, promena kojoj sada prisustvujemo je mnogo značajnija od pada Berlinskog zida.
Kako kaže De Benoa: "Bio sam svedok tog velikog velikog istorijskog događaja, a većina analitičara, kao i obično, nisu shvatili šta se dešava."
Potom su usledili mnogi drugi događaji. Najpre, potpredsednik SAD Džej Di Vens je objavio pravi ideološki rat Evropi. A zatim je usledilo pojašnjenje iz Vašingtona, da Ukrajina nikada neće ući u NATO i da neće povratiti teritorije koje je izgubila u Donbasu ili na Krimu.
"Posle raspada Varšavskog ugovora, sada smo svedoci raspada Severnoatlantske alijanse, što predstavlja veliki istorijski trenutak", dodaje De Benoa.
Svakom pametnom je jasno da ovde nije reč samo o porazu neonacističke hunte u Kijevu, već o temeljnoj promeni svetskog poretka.