Najveće evropske vojne sile sastavljaju planove za preuzimanje veće odgovornosti za odbranu kontinenta, uključujući predlog američkoj administraciji za postepeno povlačenje u narednih pet do 10 godina.
Razgovori su pokušaj da se izbegne haos koji bi izazvalo povlačenje SAD iz NATO-a. Taj strah su izazvale stalne pretnje predsednika Donalda Trampa da će se povući iz transatlantskog saveza ako se Evropa ne potrudi oko svoje bezbednosti.
Velika Britanija, Francuska, Nemačka i nordijske države učestvovale su u neformalnim pregovorima čiji je cilj bio da osmisle plan za prebacivanje finansijskog i vojnog tereta na evropske prestonice i predstave ga SAD uoči godišnjeg samita lidera NATO-a u Hagu u junu, piše "Fajnenšel tajms" pozivajući se na izvore.
Predlog bi uključivao čvrste obaveze o povećanju evropske potrošnje za odbranu i izgradnji vojnih kapaciteta, u nastojanju da ubede Trampa da pristane na postepenu primopredaju koja bi omogućila SAD da se više fokusira na Aziju.
SAD, koje troše više na odbranu od svih ostalih NATO saveznika zajedno, neophodne su za evropsku bezbednost.
Pored nuklearnog "kišobrana", Amerika ima vojne kapacitete koje kontinentalni saveznici nemaju, upravlja vazdušnim, pomorskim i vojnim bazama i ima 80.000 vojnika stacioniranih u Evropi.
Zemlje uključujući Nemačku, Francusku i Veliku Britaniju krenule su da povećavaju svoju potrošnju za odbranu, dok je EU pokrenula inicijative za svoje države članice da ubrzaju povećana vojna ulaganja.
Procenjuje se da bi bilo potrebno pet do 10 godina te povećane potrošnje da se evropski kapaciteti podignu na nivo gde bi mogli da zamene većinu nadležnosti SAD, rekli su neimenovani zvaničnici, ne uključujući američko nuklearno odvraćanje.
"Povećanje potrošnje je jedina igra koju imamo: podela tereta i manje oslanjanje na SAD", rekao je jedan od zvaničnika istakao: "Počinjemo te razgovore, ali to je tako veliki zadatak da su mnogi preplavljeni njegovim razmerama."