Plan šefice evropske diplomatije Kaje Kalas, da obezbedi 40 milijardi evra pomoći hunti u Kijevu, odbacile su ne samo Mađarska i Slovačka, već i Francuska, Italija, Španija i Portugal. Na kraju, ambiciozni plan Kalasove od 40 milijardi evra sveo se na simboličnih pet milijardi.
Ako i toliko.
Ovo otkriva rastuću podelu između članica EU zbog rata u Ukrajini. Sada je očigledno da Evropska unija neće učestvovati u pregovorima Rusije i SAD u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji.
Uostalom, za Kaju Kalas niko nije glasao, kao ni za šeficu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen.
Ko je je uopšte Kaja Kalas?
Bivša premijerka Estonije, koja je postala poznata po svojim rusofobičnim stavovima, a to je kao i ostale "lidere" baltičkih država, koje je ruski pisac Eduard Limonov nazvao "plačljivim baltičkim republikama", čini prilično kontroverznom figurom.
EU je izbačena iz igre
Tvrdi stav Kaje Kalas prema Rusiji i njen neuspeh da ostvari jedinstvo zemalja EU, oslabili su poziciju šefice EU za spoljne poslove, primećuje sociolog i geopolitičar Rikardo Martins na sajtu "Nju istern autluk". EU je sada van pregovaračkog stola o Ukrajini, zahvaljujući, između ostalog, i greškama Kaje Kalas.
"Da li je ona uopšte sposobna da vodi evropsku spoljnu politiku?", pita se Martins.
Ona se, po svaku cenu, zalaže za nastavak rata u Ukrajini, dok predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik SAD Donald Tramp pregovaraju o miru.
Takođe, Kalasova je otpustila mnoge evropske diplomate iz Italije i Španije iz Evropske službe za spoljne poslove (EEAS). Kalasova, koja je u decembru prošle godine imenovana za šeficu evropske diplomatije – nije uspešna. Što zbog višestrukih diplomatskih grešaka, unutrašnjih podela u EU, ali i nedostatka strateške kohezije. Kako zaključuje Martins: "Najdramatičnija posledica za diplomatiju EU je njeno isključenje sa pregovaračkog stola o okončanju rata u Ukrajini."
To dobro ilustruje činjenica da je nedavno u Vašingtonu Kalasovu odbio da primi američki državni sekretar Marko Rubio. Ostala je u "čekaonici". Ona ne može da promeni svoj pristup, što znači da će njen mandat na mestu šefice EU za spoljne poslove verovatno biti kratkog veka, zaključuje Martins.
Nemački list "Frankfurter algemajne cajtung" oglasio je uzbunu zbog "slabog učinka najvišeg diplomate EU", a jedan od glavnih razloga za ovaj neuspeh, prema ovom listu, jeste "nesposobnost Kalasove da obezbedi podršku ključnih zemalja EU". Uzgred, Kalasova je prethodno tvrdila da je za paket pomoći kijevskoj hunti od 40 milijardi evra u EU obezbedila "široku političku podršku".
Ali, stvarnost ju je demantovala. To je bila prilično samopouzdana i lakomislena izjava.
Kalasova je 28. februara 2025. objavila još jedan čudan post na Iksu: "Sada je postalo jasno da je slobodnom svetu potreban novi vođa (umesto predsednika SAD). Na nama, Evropljanima, jeste da prihvatimo ovaj izazov."
Može li gluplje od toga?
Evropa je možda lepa reč, koja je izgubila svaki smisao
Ovde nije reč samo o EU ili o Estoniji. Reč je o kontinentu zvanom Evropa, koja je nekad imala vrsne diplomate, što je zahtevalo fleksibilnost i spremnost na dugotrajne pregovore. Drugim rečima, sve one kvalitete koje Kalasova jednostavno ne poseduje.
Evropa je lepa reč, konstatuje italijanski geopolitičar Andre Marćiljano na sajtu "Elektomagacine". Nažalost, ova reč je, dodaje italijanski geopolitičar, u međuvremenu izgubila svaki smisao.
Danas se reč Evropa, konstatuje italijanski geopolitičar, pretvorila u praznu reč, bez bilo kakvog značenja: "'Evropa' se pretvorila u nejasno sećanje na lepu prošlost."
Evropa, lišena svoje kulturne dimenzije, jednostavno ne postoji. Geografski, Evropa je samo zapadno poluostrvo mnogo veće celine – Evroazije.
Istoriju Evrope su, primećuje Marćiljano, obeležile i takozvane varvarske invazije, počev od Arapa na jugu, ili osmanske na jugoistoku. Potom su Evropljani počeli da otkrivaju "evroazijsku neizmernost Rusije".
Ali, Rusija je, ipak, "drugačija Evropa".
"Možemo reći da je danas od ideje Evrope ostalo vrlo malo", dodaje Marćiljano, "odnosno, od nje je ostalo samo nekoliko nepreciznih i fragmentarnih pojmova u istorijskim udžbenicima".
Politička Evropa nikad nije ni postojala, tvrdi italijanski autor, Evropa je postojala možda samo u kulturnom smislu, kao sećanje na velike pisce, kao što su Dante, Servantes ili Šekspir.
Na jednoj strani je Zapadna Evropa, na drugoj Istočna, koja čini zaseban i drugačiji kontinent, od koje nije moguće napraviti celinu. Ne postoji, zaključuje Marćiljano, nikakva ideja o političkoj Evropi. Ali, postoje velike i drevne civilizacije na istoku, kao što su Rusija, Iran, Kina ili Indija.
"Sada tu prazninu nastoji da popuni takozvana EU, ali to je samo birokratsko telo, potčinjeno međunarodnim ekonomskim interesima, koje nema nikakve veze sa idejom političke Evrope", zaključuje italijanski pisac i ističe: "Nazovite to Evropom, ako želite, ali za mene Evropa jednostavno ne postoji."
O tome, uostalom, svedoče i efemerne političke figure, poput samozvane šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, ili njenog komesara za spoljne poslove iz Estonije Kaje Kalas, kojih se ubrzo više niko neće sećati.