U susret novoj konklavi: Kardinali koji će birati novog papu stigli u Vatikan

Priprema se Sikstinska kapela, kardinali se polako smeštaju u Santa Martu, a vatrogasci su već montirali dimnjak iz koga će izlaziti dim: crni ukoliko papa još uvek nije izabran i beli kada kardinali dostignu kvorum i izaberu naslednika pape Franciska

Svih 133 kardinala koji imaju pravo glasa na predstojećoj konklavi stiglo je u Rim kako bi učestvovali u izboru novog pape, saopštila je pres-služba Svete stolice.

Konklava, koja počinje u sredu, okupiće crkvene velikodostojnike koji još nisu navršili 80 godina. Prema rečima šefa pres-službe Svete stolice, Matea Brunija, da bi smestio tako veliki broj kardinala, Vatikan je pripremio rezidenciju u Domu Svete Marte, koju su kardinali tradicionalno koristili na poslednjim konklavama, kao i susednu zgradu koja je služila kao vrtić za decu zaposlenih u Vatikanu. Bruni je objavio da je u subotu održan žreb za kardinale kako bi se odredile sobe u kojima će živeti u izolaciji tokom konklave.

Kardinali se mogu useliti u pripremljeni smeštaj u utorak ujutro.

U Vatikanu su u toku poslednje pripreme pred konklavu, na kojoj će od 7. maja biti izabran novi papa. Sikstinska kapela se priprema, a vatrogasci su postavili dimnjak zahvaljujući kojem će vernici saznati kada je novi poglavar Rimokatoličke crkve odabran, prenosi RTS.

Sedmog maja počinje konklava, odnosno skupština kardinala i glasanje ne bi li izabrali novog papu. Ovaj termin potiče od latinskog cum clave tj. "sa ključem ili pod ključem", što ukazuje na nametnutu izolovanost kardinala sve dok se ne izabere novi papa.

Vatikan priprema Sikstinsku kapelu, kardinali se polako smeštaju u Santa Martu, a vatrogasci su već montirali dimnjak iz koga će izlaziti dim, crni ukoliko papa još uvek nije izabran i beli kada kardinali dostignu kvorum i izaberu naslednika papa Franciska.

Dimnjak u koga su uprte oči sveta

Ono na šta se prvo pomisli kada je u pitanju biranje novog pape jeste dim. Ako je crn, kardinali se još uvek nisu složili, beli ukoliko je papa izabran.

No i dimnjak i dim su tokom vremena doživeli promene. Dim koji izlazi iz dimnjaka na Sikstinskoj kapeli stvaraju glasački listići koji se spaljuju nakon prebrojavanja glasova. Cilj je eliminisanje svakog traga koji bi mogao dovesti do rekonstrukcije faza glasanja.

Da bi se dobio beli dim glasačkim listićima se dodavala vlažna slama, ali dosta puta se dogodilo da iz dimnjaka izađe dim koji vuče na sivo pa rezultat nije bio baš najjasniji.

Iz tog razloga se 1958. čulo uzvikivanje da je papa izabran pre nego što je zaista izabran Ronkali.

I na prvom sastanku kardinala 1978. dugo se postavljalo pitanje da li je beli dim koji je oglašavao izbor pape Lućanija zaista beo ili ne.

Nakon smrti Jovana Pavla Drugog, Vatikan je odlučio da definitivno reši problem. Tradicionalnoj peći koja se postavlja u Sikstinsku kapelu pred samu konklavu i na kojoj su napisani svi datumi iz prošlosti kada je bila korišćena: prvi natpis je iz 1939, dodata je moderna peć.

Tradicionalna peć je napravljena od livenog gvožđa, uskog cilindričnog oblika, visoka je oko jedan metar i prečnika je nešto manje od 50 centimetara. Pri dnu se nalaze vrata u kojima se nalazi okidač za paljenje i ventil za ručno podešavanje vazduha dok se glasački listići ubacuju u druga vrata koja se nalaze u gornjem delu peći i povezani su sa dimnjakom.

Druga moderna peć je dodata 2005. da bi došlo do poboljšanja boje. Dim iz ove druge peći takođe izlazi iz istog dimnjaka i u cevi se ubacuju tzv. dimne bombe u zavisnosti od ishoda glasanja.

Svako aktiviranje traje oko minut ne bi li došlo do dimljenja u dužini od sedam minuta. Sa druge strane kertridž koji stvara crni dim sadrži kalijum perhlorat, antracen i sumpor. Beli dim se sastoji od kalijum-hlorata, laktoze i smole. Trinaestog marta 2013. u 18.50 efekat je bio nepogrešiv i svet je dobio papu Franciska.

Postoji još jedan dim, žute boje, koji nije ništa drugo već test pred samu konklavu koji se koristi ne bi li se videlo da li peći dobro funkcionišu.

Kako se priprema Sikstinska kapela za konklavu

Vatikan je pokazao prve fotografije toga kako izgledaju pripreme za konklavu. Naime, Sikstinska kapela koja se nalazi unutar Vatikanskih muzeja zatvorena je za posetioce od prošle nedelje 27. aprila i u toku su finalne pripreme.

"Montirane su peći za spaljivanje glasačkih listića a veći deo radova je kompletiran", izjavio je Mateo Bruni.

U kapeli se instalira audio sistem kao i biračke klupe na kojima stoje olovke, blok za beleške, liturgijska knjižica sa psalmima i kopija Ordo rituum conclavis, teksta koji označava sve korake do izbora.

Svaki kardinal ima svoje označeno mesto, a u prošlosti su mesta bila označena bojama, crvenom za kardinale koje je izabrao novi papa i zeleno za ostale.

Kao dekoracija za oltar postavljen je frontal Pjetra Pifetija iz 1747. godine. Da ne bi došlo do oštećenja poda u Sikstinskoj kapeli, postavljen je izdignuti privremeni pod koji dovodi do toga da su klupe u istoj visini sa drugom stepenicom oltara. Sastoji se od drvenih panela sa skeletom od metalnih cevi te prekriven tepihom i pristupa mu se rampom.

Gde su smeštena 133 kardinala koji biraju novog papu

U samom Vatikanu nalazi se Santa Marta tj. rezidencija u kojoj je papa Francisko izabrao da živi umesto u apostolskoj palati jer, kako je izjavio italijanskim medijima, "morao bi da krene na psihoterapiju" da je živeo tamo.

Santa Marta je i mesto u kome će se nalaziti kardinali tokom konklave i napravljena je upravo sa namerom da ih ugosti tokom biranja novog pape. Ima pet spratova i nalazi se južno od bazilike Svetog Petra. Papa Jovan Pavle Drugi je odlučio da ova zgrada bude namenjena kardinalima i inaugurisana je 1996.

Neke od soba, kao ona broj 201 u kojoj je živeo papa Francisko imaju jedan mali televizor. U papinoj sobi nalazi se samo jedna lampa za čitanje, krst kao i njegov omiljeni čaj mate.

Boravak u Santa Marti uobičajeno košta malo u odnosu na vatikanske standarde, oko 20 do 30 evra dnevno, no za vreme konklave svi troškovi su pokriveni od strane Svete stolice i kako je to naglasila pres služba Vatikana i za ovu konklavu nema spoljnih sponzora.

Soba broj 201 je namenjena papama nakon što su izabrani na konklavama koji u njoj provedu nekoliko dana, no papa Francisko je odlučio da živi u njoj od 2013. do momenta njegove smrti. 

Izolacija i mere sigurnosti tokom konklave

Vatikan, iako je najmanja država na svetu sa samo 0,44 kvadratna kilometra, pod stalnim je nadzorom je 650 kamera visoke definicije, dok se pod zemljom nalazi centar kontrole koji prati sve kamere.

Mada je Švajcarska garda poznata po svojim tradicionalnim uniformama nosi najmodernije oružje, kao i antidronski sistem ne bi li srušili dronove bez autorizacije.

Tokom konklave čitava zona oko Sikstinske kapele biva transformisana u blindiranu zonu. Na prozore se stavljaju neprozirne folije koje onemogućavaju da se bilo šta vidi spolja čime se štiti od eventualnih pokušaja špijuniranja putem satelita ili dronova.

I Santa Marta je podvrgnuta rigidnim merama sigurnosti da bi garantovala sigurnost kardinala. Prozori su zapečaćeni, a sva sredstva komunikacije koja uključuju telefone, radio, televiziju i internet, bivaju isključeni i deaktivirani kako kardinali ne bi imali nikakve kontakte sa spoljnim svetom.

Mada u Sikstinskoj kapeli mogu da se nađu još neke osobe koje se bave organizacionim i liturgijskim pitanjima ali koji pre početka glasanja moraju da napuste Sikstinsku kapelu nakon rečenice Extra omnes tj. "svi napolje" koju izgovara monsinjor Dijego Raveli.

Hoće li ovo biti brza konklava i odakle dolaze 133 kardinala

Konklavama koje počinju 7. maja u 16.30 prisustvuju samo članovi kardinalskog koledža, koji nemaju još 80 godina i to je limit koji je odredio papa Pavle Šesti. Ovo su najinternacionalnije konklave ikada, njih 133 dolaze iz 71 različite zemlje – 53 iz Evrope, 37 Amerikanaca (16 iz Severne Amerike, 4 iz centralne Amerike i 17 iz Južne), 23 iz Azije, 18 iz Afrike i 4 iz Okeanije.

Po prvi put će glasati kardinali iz 12 zemalja koje nikada do sada nisu učestvovale u biranju pape. Najmlađi kardinal Mikola Byčok je poreklom iz Ukrajine, mada je episkop u Australiji i ima 45 godina, dok je najstariji Karlos Osoro Sijera sa 79 godina. Sto osam kardinala je odabrao sam papa Francisko.

Umesto 135 kardinala kako se na početku mislilo, učestvovaće 133 kardinala, jer su dvojica kardinala odustala zbog bolesti. Jedan od njih je kardinal iz Valensije Antonio Kanizares Ljovera, dok je način na koji će sarajevski kardinal Vinko Puljić glasati još uvek nepoznat.

Naime nekadašnji vrhbosanski nadbiskup Puljić vrlo je slabog zdravlja i u septembru puni 80 godina, ali je već stigao u Rim te ukoliko fizički ne bude mogao da ode u Sikstinsku kapelu, moguće je da će glasati iz sobe.