Kina gradi pomorsku bazu u Argentini?

Kina razmatra izgradnju pomorske bazu u Ušuaji, u argentinskoj provinciji Ognjena zemlja, što bi, ocenjuje američka vojska, za Peking značilo otvaranje vrata ka Antarktiku.

Vojna baza bi omogućila Kini da kontroliše prolaz između Atlantskog i Tihog okeana i nadgleda komunikaciju širom hemisfere, prenosi "Dialogo Amerikas", digitalni magazin koji objavljuje Južna komanda Vojske SAD.

"Eventualna kineska baza u Ušuaji omogućila bi Pekingu da ima stalnu enklavu na južnoj hemisferi, sa projekcijom ka južnom Atlantiku, što bi, u zavisnosti od uslova dogovorenih sa Argentinom, moglo da omogući izgradnju objekata, kao i prisustvo mornaričke jedinice i vojne kontigente u ovom kvadrantu", rekao je za portal Alberto Rohas, direktor Opservatorije za međunarodne poslove na čileanskom Univerzitetu Finis Tere.

"Kina bi tako mogla da presretne sve vrste regionalnih komunikacija sa jasnim ekonomskim i strateškim uticajem, i pored toga da stekne potencijal za održavanje stalnog praćenja pomorskog tranzita", dodao je Rohas.

Šuiping Tu, zvaničnik Komunističke partije Kine (KPK) sa sedištem u Argentini i predstavnik državne korporacije "HidroČajna" u Južnoj Americi, predvodi pregovore o uspostavljalju baze, prenosi francuski portal "Intelidžens onlajn" i dodaje da je Tu, navodno, ubedio guvernera Ognjene zemlje Gustava Melelu da promeni svoj stav o kineskim investicijama u pokrajini.

U geopolitičkom kontekstu, prisustvo kineske baze u Južnoj Americi moglo bi da se protumači kao važan strateški potez Pekinga.

"Projekat 'Pojas i put' koji je Kina pokrenula 2013. nastoji da ima jasnu projekciju ka ovom delu kontinenta", rekao je Rohas. "I ako se ova baza u Ušuaji materijalizuje, mogla bi da postane prva od mnogih drugih, kako na obalama Atlantika, tako i na obalama Pacifika ili u oblasti Anda."

Kina trenutno ima tri operativne enklave u inostranstvu, od kojih je najpoznatija u Džibutiju u istočnoj Africi, koja je formirana kako bi se obuzdali napadi somalijskih pirata na teretne brodove koji se kreću kroz Adenski zaliv. Kina ovom bazom obezbeđuje strateško i trajno prisustvo na ruti koja povezuje Crveno more sa Indijskim okeanom.

"Postoji i pomorska baza Ream, u Kambodži, gde Kina ima važnu projekciju u oblasti jugoistočne Azije, i visok nivo autonomije kako u bazi tako i u njenom okruženju, do te mere da je već izgradila novu luku", dodao je Rohas.

"Postoji i baza u Tadžikistanu, ona je u izgradnji u autonomnoj oblasti Gorno-Badahšan, koja deli granicu sa Kinom i Avganistanom, i sa njom Peking nastoji da pojača svoje prisustvo u Centralnoj Aziji", dodao je on.

Ovome treba dodati i svemirsku stanicu koju Kina ima u Neukuenu u Argentini.

"Ja to vidim ovako: to je objekat autoritarne vlade, koja ne dozvoljava Argentincima pristup, osim ako odu tamo u posetu", rekla je u aprilu prošle godine general američke vojske Lora Ričardson, komandant Južne komande SAD. "Šta nameravaju? Oni nemaju iste brige kao mi u pogledu slobode i slobodne, bezbedne i prosperitetne zapadne hemisfere. Zabrinuta sam zbog toga. Njom upravljaju državna preduzeća i vojska. Za šta oni koriste tu ustanovu?"