Ukrajina je postala poligon za testiranje zapadnog oružja, ustvrdio je "Si-En-En", a malo po malo ukrajinski saveznici prikupili su za ovu zemlju više od 4.000 oklopnih vozila, artiljerijskih oruđa, aviona i drugih sistema naoružanja.
"Blumberg" je tako analizirao šta je sve na raspolaganju ukrajinskoj vojsci pozivajući se na podatke "Orika", holandskog sajta za analizu odbrane, ali i najave saveznika o slanju vojne pomoći.
Medij je ovu analizu objavio ograđujući se, međutim, da ona nije apsolutno precizna, jer neke od ovih stavki, iako obećane, možda nisu isporučene, dok se isto tako moglo desiti da su neki komadi oružja isporučeni, ali da to nije objavljeno.
Tenkovi
Ukrajinci su do sada bili najgrlatiji u svojim zahtevima da im se pošalju tenkovi, pa su tako, pritiskajući saveznike uspeli da prikupe 410 borbenih vozila koja su isporučile članice NATO-a među kojima su Poljska, Češka i Slovenija.
Nakon dugotrajnog insistiranja da im Zapad pošalje još teškog naoružanja, Zelenskog su obradovale vesti iz Britanije koja je obećala slanje glavnog borbenog tenka svoje vojske "čelendžera 2". List "San" piše da Kijevu sleduju dve pošiljke sa ukupno 12 ovih vozila.
Poljaci obećavaju i podjednako moćne nemačke "leoparde", pod uslovom da ih pošalju i drugi NATO saveznici, ali SAD i Nemačka se i dalje premišljaju hoće li preuzeti obavezu ali i rizik da isporučujući svoje najmoćnije oružje isprovociraju snažan odgovor Rusije.
Situacija bi trebalo da se iskristališe do 20. januara, kada se zapadni zvaničnici odbrane sastaju u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn i kada će, verovatno, diskutovati o slanju još tenkova.
Pešadijska oklopna borbena vozila
Ukrajina se zasad može pohaliti sa ukupno 300 borbenih vozila pešadije, uključujući 250 BVP sovjetske proizvodnje koji su stigli iz bivših komunističkih država.
Vojska Ukrajine uskoro će biti snabdevena i sa, za sada neodređenim brojem lovaca tenkova na točkovima AMKS-10RC. Njih će poslati Francuzi, dok će SAD i Nemačka svoju velikodušnost pokazati poklanjanjem borbenih vozila "bredli", odnosno "marder".
Oklopni transporteri
Ukrajina trenutno ima 1.100 oklopnih transportera, među kojima je i 300 nosača trupa M113 (slale su ih Velika Britanija, Litvanija, Australija, Nemačka, Danska, Portugal i Španija) i 250 M117.
Uz to vojska se služi i sa nekoliko stotina drugih vozila, uključujući i oklopne medicinske centre.
Reč je, naime, o transporterima koji prvoze snage na bojnom polju, ali za razliku od borbenih vozila, nose lakše oružje, odnosno teške mitraljeze koji se uglavnom koriste za samoodbranu.
Vozila otporna na mine (MRAP)
Ova vozila slična su oklopnim, ali su posebno dizajnirana i imaju zakošene trupove koji služe da putnike zaštite od mina i improvizovanih eskplozivnih naprava.
U ukrajinskom aresenalu ima ih 925 (među kojima i 440 američkih M1224 "mak pro"), a tu je i 90 australijskih "bušmastera" i jedan broj "vučjih hrtova" i "mastifa" koje je donirala Britanija.
Pešadijska transportna vozila
Transporteri na točkovima - obično oklopni - transportuju vojnike po bojnom polju u napadu, izviđanju i patroli, a Ukrajinci ih imaju više od 1.540, uključujući i 1.250 visokomobilnih višenamenskih vozila "hamvi", američke proizvodnje.
Artiljerija
Artiljeriju Kijeva čini 300 haubica, među kojima je više od 210 britanskih vučnih hubica M777 kalibra od 155 milimetara, ali i 72 američke haubice kalibra 105 milimetara.
Na teritoriji Ukrajine je i više od 400 komada samohodne artiljerije od kojih je 180 urađeno po narudžbini. Među njima je više od 20 haubica kalibra 155 milimetara iz Britanije, i po 18 iz Poljske, Nemačke i SAD.
Višestruki raketni bacači
Arsenal Ukrajine i čini 95 višestrukih raketnih bacača, a među njima je i 38 raketnih sistema visoke pokretljivosti "HIMARS" koje proizvodi američki "Lokid Martin".
Ovaj sistem koji omogućava precizne udare dugog dometa, ujedno je i jedno od najmoćnijih oružja kojim Kijev raspolaže. "HIMARS" je do sada uglavnom korišćen za uništavanje ruskih skladišta oružja, kao i kontrolnih i komandnih centara i sabirnih punktova.
Ukrajinci su naoružani i sa više od 40 raketnih bacača iz komunističkog doba kalibra 122 milimetra, koje su dobili iz Poljske i Češke.
Protivvazdušni sistemi
Protivvazdušnu odbranu Ukrajine zasad čini 37 nemačkih samohodnih topova "gepard", osam raketnih baterija NASAMS američke proizvodnje, ali i dve raketne baterije "patriot" koju su obezbedile Amerika i Nemačka.
Nebo ove istočnoevropske zemlje brani i šest raketnih sistema "strela-10Ms" iz Češke, isto toliko "stormer HVM"-ova iz Velike Britanije, kao i pregršt drugih raketnih sistema zemlja-vazduh iz Slovačke, Nemačke, Španije, Francuske i Poljske.
Nemački "gepardi", inače, mogu da obaraju nisko leteće krstareće rakete, dok su raketni sistemi zaduženi za vazdušne ciljeve na većim visinama.
A dugo željeni "patriot", najnapredniji je zapadni protivvazdušni sistem koji može da gađa balističke rakete kraćeg dometa koji bi mogle da nose taktičku nuklearnu bojevu glavu kojom je zapretio i ruski predsednik Vladimir Putin.
Avioni
Na vojnim aerodromima u Ukrajini nalazi se i niz aviona različite proizvodnje, pa tako ukrajinski piloti lete sa 14 ruskih jurišnika "SU-25" koje su im poklonile saveznice iz NATO-a nakon što su ih otkupile od Bugarske, kao i sa još četiri ista aviona iz Severne Makedonije.
Do ove istočnoevropske zemlje stiglo je i 20 helikoptera "MI-17", takođe ruske proizvodnje, koje su donirale SAD iako su bili prvobitno namenjeni za Avganistan.
Ukrajinci raspolažu i sa 11 helikoptera sovjetske proizvodnje iz Češke, Slovačke i Letonije, tri britanska "vestlend si king", ali i šest helikoptera "kamov" ruske proizvodnje, dobijenih iz Portugala.
Vojska je naoružana i sa više od trideset turskih dronova "bajraktar" i pojednim iz Litvanije i Poljske, kao i sa stotinama američkih dronova kamikaza "svičblejd" i 415 izviđačkih dronova.
Druga oprema
Deo ukrajinskog arsenala čine i rakete koje mogu da se koriste protiv neprijateljskih radara, brodova i površinskih ciljeva, kao i oprema za elektronsko ratovanje, bespilotni brodove na vodi, radarska oprema i drugi sistemi.
Rakete dugog dometa
Na ukrajinskom spisku želja našle su se rakete dugog dometa, ali niko od njihovih saveznika nije pristao da ove raketne sisteme isporuči. Reč je naime o sistemima koji mogu da pogađaju mete na mnogo većoj udaljenosti nego "HIMARS". Zbog toga što bi ovakvo oružje omogućilo Ukrajincima da napadaju mete duboko na ruskoj teritoriji, zapadni zvaničnici nisu raspoloženi da ih pošljau plašeći se da bi ih to moglo dovesti do direktne konfrontacije sa Moskvom.