Nemački kancelar Fridrih Merc je, prilikom otvaranja sajma automobila u Minhenu, oštro kritikovao odluku Evropske komisije da od 2035. godine zabrani prodaju automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS).
Merc je istakao da je potrebno više fleksibilnosti u regulacijama i da jednostrani politički angažmani u vezi sa specifičnim tehnologijama predstavljaju pogrešan ekonomski pristup, prenosi "Politiko".
On je naglasio da bi ovakav korak mogao naneti ozbiljnu štetu tradicionalnoj automobilskoj industriji koja je srž nemačke ekonomije.
"Moramo da ponudimo više prostora za razvoj različitih tehnologija i da izbegnemo jednostrane političke odluke. Tehnologije koje nam budu na raspolaganju treba da se prilagode stvarnim potrebama tržišta i ekonomije", rekao je Merc.
Ove izjave su suptilna aluzija na zakonodavstvo EU koje zabranjuje prodaju novih automobila koji emituju CO2 od 2035. godine, što je praktično zabrana motora sa unutrašnjim sagorevanjem — odluka koja je izuzetno nepopularna u Nemačkoj, gde se nalaze neki od najvećih i najpoznatijih automobilskih proizvođača na svetu.
Izvršni direktori nekih od ovih kompanija, kao što su BMV, Mercedes i Folksvagen, sedeli su u prvom redu i energično klimali glavom i aplaudirali na Mercove reči.
Portal navodi da je ovo pitanje od ključne važnosti za Berlin, jer automobilska industrija čini oko 5 odsto BDP-a Nemačke i zapošljava oko 800.000 ljudi, ali se trenutno suočava sa ozbiljnim problemima: padom prodaje u Kini, izazovima prelaska na električna vozila i problemima uzrokovanim carinskim taksama koje je uveo američki predsednik Donald Tramp.
Argument koji se postavlja je da bi fleksibilnost u pogledu ciljeva koje EU postavlja mogla da omogući da neke od tradicionalnih automobilskih kompanija prežive bar još malo.
U međuvremenu, tri najveće nemačke automobilske kompanije su predstavile svoje nove električne modele, nastojeći da se takmiče sa kineskim konkurentima koji su do sada imali prednost zahvaljujući naprednim tehnologijama.
Na primer, BMV je predstavio novi električni SUV iX3 koji nudi domet od 800 kilometara, čime se smanjuje "anksioznost zbog dometa", kako je istakao direktor kompanije Oliver Zipse, koji će, zajedno sa evropskim kolegama, u petak imati sastanak sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, gde se očekuje da će lobirati za značajne izmene zakona od 2035. godine.
Portal ističe da Merc nije sam u ovim naporima, već da i italijanski ministar privrede Adolfo Urso takođe želi da se zakon iz 2035. godine poništi, a konzervativna Evropska narodna stranka u Evropskom parlamentu uključila je poništavanje zabrane u prošlogodišnji izborni program.
Sličan stav imaju i drugi politički lideri, kao što je premijer Bavarske Markus Zeder, koji je rekao da "zabrana od 2035. godinu nije ispravna i da treba da bude prilagođena realnosti".
Nemački automobilski lobi, predvođen Hildegardom Muler, takođe se zalaže za promene u ovom zakonodavstvu, predlažući da se cilj smanjenja CO2 promeni sa 100 odsto na 90 odsto nulte emisije, kao i da se dozvole drugi pogonski sistemi kao što su hibridi i produživači dometa, što takođe ispunjava klimatske ciljeve.
Sve ove promene mogle bi produžiti život motora sa unutrašnjim sagorevanjem i omogućiti automobilskoj industriji da se prilagodi i nastavi da funkcioniše u novim uslovima.