Svet

Tajni sastanak najbogatijih zemalja EU: Počeli razgovori o dugoročnom budžetu bloka

Severne zemlje pokušaće da pronađu zajedničku strategiju pre predstojeće bitke oko keša sa zemljama poput Poljske i Italije
Tajni sastanak najbogatijih zemalja EU: Počeli razgovori o dugoročnom budžetu blokaGetty © kamisoka

Severnoevropske zemlje okupile su se u Beču kako bi stvorile zajednički front uoči početka višemesečnih žestokih pregovora o sledećem sedmogodišnjem budžetu EU.

To je prvi put da su se visoki zvaničnici iz bogatijih zemalja EU - uključujući Francusku, Nemačku i nordijske zemlje - okupili u istoj prostoriji kako bi izgradili strategiju o kontroverznom predlogu budžeta Evropske komisije od 1.816 biliona evra.

Cilj je okupiti blok pre razgovora sa zemljama poput Poljske, Španije i Italije koje favorizuju veću potrošnju, posebno na poljoprivredu i finansiranje siromašnijih regiona.

Od objavljivanja budžeta 16. jula, zvaničnici su imali dovoljno vremena da prelistaju stotine stranica i počnu da procenjuju koliko će novca dobiti i izgubiti od novog plana potrošnje Komisije.

Zvanični pregovori o budžetu su jedva počeli, ali iza kulisa, državni službenici iz zemalja istomišljenika već kuju zaveru. Ministri neće prisustvovati skupu u Beču - sledeći put će razgovarati o budžetu u oktobru na sastanku na nivou EU.

U svakim pregovorima o budžetu, zemlje sa sličnim interesima se udružuju kako bi razvile zajedničke linije napada, održavaju zajedničke sastanke sa Komisijom i dele praktične zadatke poput testiranja formula za raspodelu novca.

Krajnji cilj je nadmudriti rivalski tabor, pobediti u pregovorima i usmeriti ogroman budžet EU bliže svojim prioritetima.

Dva tabora

Članice EU podeljene su u dva "plemena", objašnjava "Politiko". S jedne strane su bogati - od Švedske do Francuske - koji doprinose više nego što primaju iz budžeta EU i generalno su za manji novčani fond.

Suparničko pleme, tabor poznat kao "prijatelji kohezije", je široki savez zemalja južne i istočne Evrope, uključujući Italiju, Španiju i Poljsku, koje se zalažu za veći budžet – posebno kada je reč o "kohezionim fondovima" koji podržavaju siromašnije regione širom bloka.

"Kao i mnoge stvari u svetu, MFF (Višegodišnji finansijski okvir, dugoročni budžet EU) nije definisan ekonomijom, već istorijom", rekao je Stefan Imhof, generalni sekretar austrijskog saveznog ministarstva finansija.

Sastanak grupe u Beču vode dve moćne sile EU.

"Na kraju, Francuska i Nemačka se slažu oko cifre, a mi, pudlice, to i ispunjavamo", objasnio je neimenovani diplomata EU situaciju na "tajnom sastanku".

U drugom taboru, Poljska obično preuzima vođstvo kao zemlja koja dobija najviše novca iz budžeta EU.

Međutim, višedecenijsko partnerstvo Varšave sa Mađarskom – sa kojom deli ključne interese - potkopao je raskol sa premijerom Viktorom Orbanom. To je otvorilo vrata mediteranskim zemljama - koje takođe podržavaju izdašno finansiranje siromašnijih regiona - da igraju jaču koordinirajuću ulogu unutar koalicije.

Iskusni pregovarači o budžetu tvrde da se ključne odluke donose na ovim ugodnim sastancima. Prošlog marta, bogate članice su se saglasile da izdvoje 175 milijardi evra za istraživački program "Horizont" - što je Komisija potvrdila ubrzo nakon toga - tokom neformalnog skupa u Helsinkiju, podseća "Politiko".

image
Live