"Čarobnjak iz Kremlja" je knjiga koja je očarala Francusku, mada njen autor Đulijano da Empoli sigurno nije ni sanjao da će zahvaljujući ovom simpatičnom romanu postati istaknuti "kremljolog", pozivan u brojne emisije da analizira situaciju u Ukrajini.
Čak je i francuska premijerka Elizabet Born izjavila da je "zaista uživala u knjizi, koja meša fikciju i stvarnost", prenosi "Njujork tajms" i podseća na činjenicu da romani već dugo oblikuju javnu debatu u Francuskoj.
Međutim, uspeh romana je izazvao zabrinutost oko toga da li on oblikuje stavove Francuske o Rusiji, jer kritičari kažu da je prikaz Putina - uglavnom simpatičan, a Francuska se već suočavala sa prekorima da je "previše blaga" prema ruskom lideru.
Izmišljeni Putinov pomoćnik u knjizi razmišlja o dekadentnosti Zapada, nameri SAD da Rusiju "baci na kolena" i naklonosti Rusa prema snažnim liderima, a problem kritičara je što se ove ključne ideje Kremlja, po njihovim rečima, uopšte ne preispituju u samom romanu.
Popularnost dela - u najboljem slučaju - odražava ono što je Žerar Aro, bivši francuski ambasador u SAD, nazvao "nekom vrstom francuske fascinacije Rusijom", koja je podstaknuta istorijskim i kulturološkim vezama, objašnjavaju kritičari. U najgorem slučaju to ukazuje na blag odnos prema Putinu "koji traje u Francuskoj i koji bi mogao da oblikuje odnos zemlje prema sukobu u Ukrajini".
"Knjiga prenosi klišee ruske propagande", smatra politikološkinja Sesil Vesije, dodajući da je zbog toga brine njen uspeh.
Fikcija kao "ključ za razumevanje Putina"
Da Empoli je već napisao brojne političke eseje, ali nije očekivao puno od prve knjige u žanru književne fikcije, kada je, još pre dve godine, predao rukopis izdavaču.
A onda je počela ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini. Roman je ubrzo objavljen, a postao je "ključ za razumevanje Putinovih motiva".
"Okolnosti su očigledno promenile način na koji je knjiga primljena", rekao je autor, koji svoj roman vidi više kao političku fikciju nego kao vodič za razumevanje Rusije.
Bivši šef francuske diplomatije Iber Vedrin ga je opisao kao "nevrovatno verodostojan", osvojio je mnoga književna priznanja, poput Gonkurove nagrade i bio peta najprodavanija knjiga u Francuskoj u 2022.
Ipak, čak i nekoliko eksperata iz Rusije bilo je "užasnuto" oduševljenim prijemom romana u Francuskoj, navodi list. Oni ističu da "knjiga govori uglavnom snishodljivo o Putinu, prikazujući ga kao oligarha koji se bori za dobrobit naroda i 'postavlja Rusiju na noge' uprkos preziru Zapada", kao i da "potpuno prikriva prljavu dimenziju Putinove stvarnosti".
Silvi Berman, bivša ambasadorka Francuske u Moskvi, poručila je da "moramo i to da čujemo, što ne znači da se slažemo sa tim".
U normalno vreme, zaključuje "Njujork tajms", ovakva knjiga izazvala bi "bezazlenu književnu raspravu", ali dodaje da to ne važi "za vreme rata".
Izgleda da posebno ne važi za Makrona koji se zamerio saveznicima čuvenom izjavom da Rusija ne treba da bude ponižena, pa se u tekstu navodi da su tri savetnika francuskog predsednika odbila da kažu - ili su rekli da ne znaju - da li je Makron pročitao knjigu.
Čitaocu ostaje samo da se zapita da li su baš svi aduti Zapada potrošeni. Strah da demonizacija Putina i Rusije neće uspeti - a to je njihovo glavno oružje - toliko je veliki, da se i obična književna kritika može posmatrati kao veleizdaja. Jer, kako reče "Njujork tajms", ovo nisu normalna vremena.