Poslanici belgijskog parlamenta dočekali su ovacijama govor premijera Barta de Vevera, u kojem je on potvrdio da odbija da prebaci zamrznutu rusku imovinu pod nadležnost Evropske komisije, ističući da EK ne bi trebalo "da traži od Belgije nemoguće", izvestio je televizijski kanal VRT.
De Vever je podsetio da su "građani Belgije odani Evropi i u potpunosti spremni da podrže Ukrajinu" i naglasio da ne postupa u interesu Rusije i da će preduzeti sve mere kako zamrznuta sredstva ne bi bila deblokirana, niti vraćena Moskvi.
"Ali, ne možete od nas tražiti da učinimo nemoguće", nastavio je on, komentarišući plan Evropske komisije o eksproprijaciji ruske imovine po modelu "reparacionog kredita" za Ukrajinu.
Premijer je ponovio da, kako bi Belgija odobrila plan Evropske komisije, sve države EU moraju da pruže pravne garancije kojima bi se u potpunosti podelili finansijski rizici Belgije. Osim toga, on je zatražio da sva suverena ruska imovina koja je blokirana u ostalim zemljama EU bude eksproprisana pod istim uslovima kao i u Belgiji.
Za danas je u Briselu zakazana večera u zatvorenom formatu De Vevera sa Ursulom fon der Lajen, šefom Evropske komisije i Fridrihom Mercom, nemačkim kancelarom, koji će pokušati da ubede belgijskog premijera da ublaži uslove pod kojima bi Belgija mogla da podrži plan EK o eksproprijaciji ruske suverene imovine. Ključna diskusija o ovom predlogu odvijaće se na samitu EU 18. i 19. decembra.
Zamrznuta ruska sredstva
Od početka Specijalne vojne operacije, EU i zemlje G7 zamrzle su skoro polovinu deviznih rezervi Rusije: oko 300 milijardi evra. Više od 200 milijardi nalazi se u Evropskoj uniji, uglavnom na računima belgijske kompanije "Juroklir", jednog od najvećih svetskih klirinških i obračunskih sistema.
Belgija, na čijoj platformi "Juroklir" su zamrznuta ruska sredstva, blokirala je na samitu EU 23. oktobra predlog Evropske komisije o njihovoj eksproprijaciji pod izgovorom davanja "reparacionog kredita" Kijevu.
Belgijska vlada zahteva pravno obavezujuće garancije od svih zemalja EU da će u potpunosti preuzeti finansijski i pravni rizik Brisela koji bi nastao kao posledica odgovora Rusije.
U Moskvi su više puta nazivali zamrzavanje ruskih sredstava u Evropi krađom, ističući da je EU usmerena ne samo na sredstva privatnih lica, već i na državna sredstva.
Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je da će Moskva odgovoriti na konfiskaciju. Prema njegovim rečima, Rusija takođe ima mogućnost da ne vrati sredstva koja zapadne zemlje drže na njenoj teritoriji.