U velikoj istrazi "Njujork tajmsa", objavljenoj nakon razgovora sa više od dvadeset ukrajinskih i zapadnih zvaničnika, otkriveno je da je administracija Vladimira Zelenskog sistematski uništavala nadzorne mehanizme koje su Zapad i EU postavili da bi sprečili korupciju. Redovi ovog američkog lista otkrivaju još nešto - sva ta korupcija odvijala se jer je Evropa prihvatala da zatvori oči.
Još na početku ukrajinsko-ruskog sukoba, zapadni saveznici Kijeva suočili su se sa dilemom: kako potrošiti milijarde na podršku vladi koja se bori protiv Rusije, a da ne gledaju kako novac nestaje u džepovima korumpiranih menadžera i državnih zvaničnika.
"Ulog je bio ogroman, jer su ključne ratne industrije Ukrajine, distribucija električne energije, nabavka oružja i nuklearne energije, bile pod kontrolom državnih kompanija koje su dugo služile kao kasice prasice za nacionalnu elitu. Da bi zaštitili svoj novac, SAD i evropske zemlje insistirale su na nadzoru. Zahtevale su da Ukrajina omogući grupama spoljnih stručnjaka, poznatih kao nadzorni odbori, da prate troškove, postavljaju rukovodioce i sprečavaju korupciju", piše "Njujork tajms".
Istraga ovog lista je otkrila i da je, tokom protekle četiri godine ukrajinska vlada sistemski sabotirala taj nadzor, dopuštajući da korupcija buja.
Međutim, istraga pokazuje da je ukrajinska vlada odbore punila lojalistima, ostavljala upražnjena mesta, usporavala njihovo formiranje ili menjala statute kompanija da bi umanjila uticaj spoljnih eksperata. Time je ukinut osnovni mehanizam koji je trebalo da garantuje da ratna sredstva neće završiti u privatnim džepovima.
Ključnu ulogu u nadzoru imali su - nadzorni odbori u koje su bili ili je trebalo da budu uključeni i nezavisni stručnjaci, tačnije strani eksperti. Zamišljeno je da ovi organi preispituju važne odluke unutar ukrajinskih državnih kompanija.
"Energoatom" - slučaj koji otkriva širu praksu
U državnoj nuklearnoj kompaniji "Energoatom" antikorupcijski organi sada istražuju šemu provizija vrednu oko 100 miliona dolara. Prema navodima istražitelja, izvođači radova plaćali su provizije do 15 odsto da bi dobili poslove.
Nadzorni odbor koji je trebalo to da spreči praktično nije ni funkcionisao: vlada je kasnila s njegovim formiranjem, ostavila jedno mesto upražnjenim i onemogućila donošenje odluka. Iako je kasnije optužila odbor da nije zaustavio korupciju, istraga pokazuje da je upravo vlada sprečila odbor da radi svoj posao.
Slično se dogodilo i u "Ukrenergu", operatoru elektro-mreže: direktor kompanije, koji je imao podršku stranih donatora jer se, po oceni Zapada, uspešno borio da tokom sukoba održi sistem, našao se pod pritiskom ministra energetike.
Kada se usprotivio političkim imenovanjima u kompaniji, podrška odbora, koja bi trebalo da bude zaštita, nestala je. Jedan strani član odbora podneo je ostavku, vlada nije popunila njegovo mesto, a preostali stranac je prešao na stranu vladinih predstavnika. Time je omogućena njegova smena sa mesta direktora kompanije.
Iako su druga dva strana člana podnela ostavku u znak protesta, upozoravajući na politički motivisanu odluku, evropske institucije reagovale su mlako: sredstva su samo delimično zamrznuta, a finansiranje je potom nastavljeno.
Nabavke u odbrani: ključna agencija bez nadzora
Nakon skandala sa naduvanim vojnim ugovorima, Zapad je tražio uspostavljanje nezavisne agencije za nabavke. Ta agencija je osnovana tek u januaru 2024. i potrošila najmanje milijardu dolara evropskog novca, ali bez formiranog nadzornog odbora.
Prva direktorka Marina Bezrukova je navela da ju je odsustvo nadzora izložilo pritiscima da odobri sumnjive ugovore, uključujući i one sa državnom fabrikom koja nije mogla da proizvede ispravnu municiju. Kada se odbor najzad formirao, Ministarstvo odbrane promenilo je statut uoči njegovog prvog sastanka, oduzelo odboru ključne nadležnosti i ubrzo smenilo direktorku. Zbog protesta odbora, mandat joj je produžen na još godinu dana. Vlast je problem rešila tako što je ostavila odbor bez kvoruma.
Evropske zemlje i institucije godinama su prelazile preko očiglednih korupcijskih rizika. "Njujork tajms" je došao i do izveštaja koji je naručila Evropska komisija, a čiji nalazi upozoravaju na stalno političko mešanje u ukrajinske državne kompanije i posebno izdvajaju podrivanje nadzornih odbora kao ključan problem.
Uprkos tome, zvanične reakcije ostajale su mlake, često uz objašnjenje da nema dokaza da je evropski novac direktno zloupotrebljen, iako su mehanizmi koji bi to trebalo da spreče bili razgrađeni.
"Portparolka EU rekla je da su zvaničnici vršili pritisak na Ukrajini da reformiše svoje državne kompanije. Nema dokaza da je novac zloupotrebljen", prenosi list odgovor koji je stigao iz Brisela.
Evropske diplomate to van javnosti opravdavaju nužnošću: pomoć Ukrajini smatra se političkim i bezbednosnim prioritetom, pa su spremni da prihvate znatan rizik da bi zadržali Kijev u evropskoj orbiti.
Sistem koji je omogućio zloupotrebe bio je stvoren s obe strane. Istraga "Njujork tajmsa" pokazuje da ukrajinska vlada jeste aktivno slabila nezavisni nadzor, da korupcija nije bila incident već posledica strukturiranih odluka, kao i da su evropske vlade to itekako znale i dopuštale, uverene da nema alternative.