Nema mesta za Lenjina na nemačkim ulicama

Nemačka parlamentarna komesarka pozvala je na preimenovanje ulica koje nose imena Vladimira Lenjina i socijalističkih lidera iz doba Hladnog rata.

Ulice u više gradova i dalje nose imena političara iz socijalističke Istočne Nemačke, koja se ponovo ujedinila sa Zapadnom Nemačkom, saveznicom SAD, nakon pada Berlinskog zida.

Evelin Cupke, komesarka Bundestaga koja zastupa bivše političke zatvorenike iz Istočne Nemačke, rekla je za "Bild" da imena povezana sa socijalističkom prošlošću treba ukloniti iz javnih prostora.

"Trideset pet godina nakon ponovnog ujedinjenja, nijedna ulica ne bi trebalo da bude nazvana po Lenjinu, Otu Grotevolu ili Vilhelmu Piku. Imenovanje ulice je izraz zahvalnosti našeg demokratskog društva danas. Međutim, ove osobe simbolizuju patnju hiljada žrtava", rekla je ona. Cupke je dodala da bi promena imena "poslala pravi signal na 35. godišnjicu nemačkog jedinstva".

Prema pisanju lista "Bild", više od desetak gradova u bivšoj Istočnoj Nemačkoj imaju ulice nazvane po Lenjinu, uključujući i Nauen u Brandenburgu. Portparol Nauena rekao je novinarima da o imenima ulica odlučuje gradsko veće i da to pitanje nije bilo na dnevnom redu.

Portparol grada Vajsenfelsa rekao je da iako gradonačelnik Martin Papke "podržava ostanak (naziva ulica) na duži rok", konačna odluka je na stanovnicima. Zajednica u Saksoniji-Anhaltu ima ulice nazvane po Lenjinu i Piku, vođi Istočne Nemačke od 1949. do 1960. godine, kao i ulicu nazvanu u čast nemačko-sovjetskog prijateljstva.

Mnoge zemlje iz bivšeg Istočnog bloka uklonile su prokomunistička imena i statue nakon raspada Sovjetskog Saveza. Ukrajina je pokrenula sopstvenu kampanju "dekomunizacije" nakon puča koji su podržale SAD 2014. godine, a poslednja preostala Lenjinova statua je navodno srušena u avgustu. Moskva je osudila kampanju kao deo pokušaja da se izbrišu istorijske veze Ukrajine sa Rusijom.