Zemlje članice Evropske unije usvojile su novi pravni mehanizam kojim se ruska državna imovina u EU zadržava zamrznutom na neodređeno vreme. Tačnije sve dok, kako je navedeno, Rusija ne okonča "agresiju na Ukrajinu" i ne isplati ratne reparacije. Tako je Evropska unija prenela na Evropsku komisiju hitna ovlašćenja da nastavi blokadu oko 210 milijardi evra ruske državne imovine (deviznih rezervi Centralne banke Rusije, državnih obveznica, sredstva ruskih državnih banaka u evropskim finansijskim institucijama) bez potrebe za njenim periodičnim obnavljanjem.
Zvanično saopštenje o odluci objavljeno je na sajtu Saveta EU.
"Ova odluka je doneta po hitnom postupku kako bi se ograničila šteta po ekonomiju Unije", navedeno je u saopštenju.
Na društvenoj mreži Iks oglasila se visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Klas.
"EU je upravo odlučila da na neodređeno vreme zamrzne rusku imovinu. Ovo osigurava da do 210 milijardi evra ruskih sredstava ostane na tlu EU", rekla je Kalas.
Usvajanjem ovog mehanizma, EU je de fakto napustila pravilo da se sankcije obnavljaju jednoglasno svakih šest meseci, što je do sada omogućavalo pojedinim članicama, pre svega Mađarskoj i Slovačkoj, da glasanjem protiv dovedu u pitanje produženje mera i eventualno odmrzavanje ruske imovine.
U slučaju poslednje dve zemlje nije po sredi iznenadna rusofilija već činjenica da se 190 milijardi evra nalazi u belgijskom finansijskom depozitaru "Jurokliru", a u Francuskoj još 18 milijardi evra.
Iako formalno nije doneta odluka o konfiskaciji, EU je po prvi put vezala državne devizne rezerve jedne zemlje za finansiranje sukoba, relativizovala princip imuniteta centralnih banaka, budući da su njihove devizne rezerve do sada smatrane gotovo apsolutno zaštićenim po međunarodnom pravu, pokazala spremnost da politički ciljevi nadjačaju norme međunarodnog prava.
Uoči glasanja premijer Mađarske Viktor Orban upozorio na kraj vladavine prava u EU:
"Vladavina prava u Evropskoj uniji, današnjom odlukom, dolazi do kraja, a evropski lideri se stavljaju iznad pravila. Umesto da štiti poštovanje ugovora EU, Evropska komisija sistematski siluje evropsko pravo. To čini kako bi nastavila rat u Ukrajini, rat koji očigledno nije moguće dobiti. Sve se ovo dešava usred bela dana, manje od nedelju dana pre sastanka Evropskog saveta, najvažnijeg tela Unije za donošenje odluka, koje okuplja šefove država i vlada. Ovim se vladavina prava u Evropskoj uniji zamenjuje vladavinom birokrata. Drugim rečima, briselska diktatura je zavladala."
Iako su se ranije protivile, Belgija, Bugarska, Italija i Malta su na današnjem glasanju u Savetu Evropske unije objavile da podržavaju dugoročno zamrzavanje ruske imovine
Obrazloženje Evropske komisije
Oni koji su glasali "za" stali su iza objašnjenja Evropske komisije koja tvrdi da bi vraćanje zamrznute imovine Rusiji moglo da izazove ozbiljne poremećaje u evropskoj privredi, kao i da bi moglo "podstaći hibridne napade Kremlja širom Unije". Tako je zamrzavanje ocenjeno kao primerena mera radi izbegavanja daljih posledica neviđenih razmera po ekonomsku situaciju Evropske unije.
Budući da je Brisel strahovao da bi, u slučaju eventualnog vraćanja novca Rusiji nakon budućeg sporazuma, Belgija mogla biti finansijski odgovorna za nadoknadu sredstava, Evropska komisija je iz konačnog teksta uklonila sve odredbe koje su se odnosile na kreditni aranžman i direktno korišćenje glavnice zamrznute imovine.
Iako su izbegli da koriste reč "konfiskacija", usvojeni mehanizam vezuje sudbinu ruske državne imovine za političke uslove, bez jasno definisanog vremenskog okvira. Kritičari upozoravaju da se time briše razlika između privremenih sankcija i trajnog oduzimanja imovine, što bi moglo imati dalekosežne posledice po međunarodno pravo i globalni finansijski sistem.
Odgovor Moskve stigao ranije
Moskva je na slične poteze Zapada reagovala još 8. novembra, kada je ruski predsednik Vladimir Putin potpisao ukaz kojim se omogućava da deo imovine stranih investitora blokirane u Rusiji bude zamenjen za sredstva ruskih državljana zamrznuta u inostranstvu.
Ruski ministar finansija Anton Siluanov ranije je naveo da je u inostranstvu blokirana imovina više od 3,5 miliona ruskih građana, u ukupnoj vrednosti od oko 1,5 biliona rubalja (15 milijardi evra).
Britanske banke protive se planovima o korišćenju oko osam milijardi funti zamrznutih ruskih sredstava koja se nalaze kod njih, upozorivši da britanska vlada nije ponudila da ih obešteti u slučaju potencijalne odmazde Moskve, piše "Fajnenšel tajms".
Slovački premijer Robert Fico rekao je ranije danas da, na samitu Evropske unije, neće podržati ništa vezano za vojne izdatke Kijeva, čak i ako bi morao tamo da sedi do Nove godine.