SAD su razgovarale sa ukrajinskim i evropskim liderima u Berlinu o potencijalnom mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije. Kakav je bio ishod i šta se dešava sledeće?
Šta se dogodilo na pregovorima o Ukrajini u Berlinu?
Razgovori su se fokusirali na bezbednosne garancije koje bi SAD i Evropa mogle da ponude Ukrajini kao deo budućeg mirovnog sporazuma sa Moskvom.
Evropski lideri su objavili zajedničko saopštenje sa spiskom bezbednosnih garancija na stolu. One su uključivale:
- "Multinacionalne snage" predvođene Evropom za podršku ukrajinskoj vojsci i odbranu njenog neba i mora.
- "Pravno obavezujuću obavezu" Velike Britanije i drugih evropskih zemalja da "preduzmu mere za obnavljanje mira i bezbednosti u slučaju budućeg oružanog napada".
- Evropska podrška pristupanju Ukrajine EU.
- "Održiva i značajna podrška" iz Evrope kako bi se pomoglo Ukrajini da "izgradi svoje oružane snage", koje bi trebalo da ostanu na mirnodopskom nivou od 800.000 vojnika.
- "Mehanizam za praćenje i verifikaciju prekida vatre" predvođen SAD radi "ranog upozoravanja na bilo kakav budući napad".
- Ulaganje u obnovu Ukrajine, što može uključivati rusku suverenu imovinu koja je zamrznuta u Evropi.
Zašto su ovi pregovori važni?
Evropski lideri su neobično pozitivno govorili o ovim predlozima za odbranu Ukrajine. Kijev želi da SAD pošalju trupe u Ukrajinu kao "pomoćnu žicu" kako bi sprečile eventualne ruske napade, ali je - piše "Gardijan" - dobio "drugu najbolju stvar", evropske NATO trupe na terenu.
U zajedničkoj izjavi koju su potpisali lideri Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Italije i sedam drugih evropskih zemalja navodi se da bi ovo "pružalo robusne bezbednosne garancije i mere podrške ekonomskom oporavku za Ukrajinu u kontekstu sporazuma o okončanju rata". Nemački kancelar Fridrih Merc, rekao je novinarima: "Sada imamo šansu za pravi mirovni proces".
Da li je sukob završen?
Ne. Ovo je neka vrsta šatl diplomatije sa Ukrajinom i njenim evropskim saveznicima s jedne strane i Rusijom s druge.
Nakon Berlina, američki pregovarači predvođeni izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom, vratiće predlog Rusima.
Postoji velika mogućnost da Rusi ne prihvate trupe iz zemalja NATO-a u Ukrajini, navodi "Gardijan". Kremlj je u prošlosti rekao da je ovo crvena linija. Štaviše, NATO infrastruktura na granicama Rusije je bio i jedan od uzroka započinjanja Specijalne vojne operacije, što britanski list ne navodi, a šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, kao i drugi visoki zvaničnici Rusije, više puta je pozvao Evropljane da u traženju mirovnog rešenja razumeju uzroke sukoba.
Američki zvaničnici, upoznati sa pregovorima, tvrde da je Rusija spremna da potpiše sporazum sa ovim bezbednosnim garancijama za Ukrajinu, ali je Trampova administracija ranije bila previše optimistična u pogledu postizanja prekida vatre, piše britanski list.
I drugo, dve strane se još uvek nisu složile oko toga šta da rade sa onim što zapadnjaci zovu "okupiranim teritorijama", a što su teritorije koje su nakon referenduma prisajedinjene sa Ruskom federacijom i ušle su i u njen Ustav.
Amerikanci, navodno, razmatraju pretvaranje istih u "ekonomske slobodne zone". To, objašnjava britanski list, zapravo znači da Ukrajina treba da pristane na "teritorijalne ustupke".
Američki pregovarači su rekli da su na 90 posto puta do dogovora. Ali neka od najtežih pitanja ostaju nerešena, a u ponedeljak uveče Vladimir Zelenski je ponovio da Ukrajina nikada neće priznati "okupiranu teritoriju" kao rusku, niti će biti "ekonomskih slobodnih zona" pod ruskom kontrolom.