Bio je to krunski dragulj klimatske agende koji je definisao prvi mandat Ursule fon der Lajen kao predsednice Evropske komisije. Ali nešto više od dve godine nakon što je doneta, zabrana Evropske unije za automobile na benzinski pogon do 2035. godine je mrtva.
Njene ubice: Nemačka, dom najveće evropske automobilske industrije, i desnocentrična Evropska narodna partija, pro-poslovna politička porodica kojoj pripadaju Fon der Lajen i nemački kancelar Fridrih Merc.
Upravo su oni pritisli Komisiju, nakon što je Berlin prešao put od potencijalnog uzdržavanja od glasanja do potkopavanja cele zabrane motora sa unutrašnjim sagorevanjem - sve u roku od tri nedelje.
Prema novom predlogu, zabrana bi bila zamenjena ciljem smanjenja emisija za 90 procenata u svim automobilima prodatim posle 2035. godine. To znači da će niz vozila biti deo tog miksa mnogo posle 2035. godine, uključujući čisto motore sa unutrašnjim sagorevanjem i hibride koji imaju i motor sa unutrašnjim sagorevanjem i elektromotor - sve dok se kompenzuju zelenim čelikom proizvedenim u EU i alternativnim gorivima dobijenim iz nefosilnih izvora.
Nemačka i EPP tvrdile su da potpuna zabrana ograničava sposobnost evropskih proizvođača automobila da se takmiče i oduzima slobodu izbora potrošačima.
"Pre šest meseci, bilo je nezamislivo da će Komisija napraviti ovu korekciju kursa", rekao je "Politiku" neimenovani diplomata EU, nazivajući nemačku "odlučnu intervenciju" prekretnicom u sudbini zakona.
"Ideologija čistog električnog pogona se završava."