
Šta poručuje Trampov izaslanik za Grenland: Hoće li osvajati dansku teritoriju?

Sjedinjene Američke Države ne nastoje da "osvoje" Grenland ili preuzmu dansku teritoriju, izjavio je novi specijalni izaslanik Vašingtona za arktičko ostrvo Džef Lendri.

Lendri, koji je takođe guverner Luizijane, govoreći za "Foks njuz" istakao je da administracija Trampa želi da započne razgovore sa stanovnicima Grenlanda o njihovoj budućnosti i da bolje razume njihove probleme.
"Mislim da naši razgovori treba da budu sa stvarnim ljudima u Grenlandu", rekao je Lendri.
"Šta oni žele? Koje prilike nisu dobili? Zašto nisu dobili zaštitu koju zapravo zaslužuju?"
Lendrieve izjave dolaze usred pojačanih tenzija nakon odluke Trampa da ga imenuje za specijalnog izaslanika bez prethodne konsultacije sa danskim vlastima.
Ovaj potez izazvao je oštre kritike iz Kopenhagena, koji Grenland smatra integralnim delom svoje suverene teritorije.
"Nećemo ulaziti tamo pokušavajući da osvoji bilo koga ili da preuzmemo bilo čiju zemlju", dodao je Lendri, uprkos tome što je kratko nakon imenovanja rekao da će raditi na tome da "Grenland postane deo SAD".
Tramp je više puta izjavljivao da SAD treba Grenland zbog "nacionalne bezbednosti", navodeći njegovu stratešku arktičku lokaciju i mineralne resurse.

Naveo je da će Vašington naći način da preuzme ostrvo "jednim ili drugim putem" i nije isključio mogućnost korišćenja vojne sile da bi teritorija došla pod američku kontrolu.
Ove izjave zabrinule su danske zvaničnike i izazvale diplomatske proteste.
Danska premijerka Mete Frederiksen i njen grenlandski kolega Jens-Frederik Nilsen naglasili su u zajedničkoj izjavi ove nedelje da su nacionalne granice i državni suverenitet utemeljeni u međunarodnom pravu i da niko "ne može anektirati drugu zemlju, čak ni uz argument o međunarodnoj bezbednosti".
Grenland, samoupravna danska teritorija sa oko 57.000 stanovnika, upravlja većinom unutrašnjih poslova od 1979. godine, dok odbranu i spoljnu politiku i dalje kontroliše Kopenhagen.
SAD od Drugog svetskog rata održavaju vojno prisustvo na ostrvu. Potpredsednik Džej Di Vens je rekao da Vašington očekuje da Grenlanđani ostvare pravo na samoopredeljenje i eventualno se odvoje od Danske.
Tramp je na početku svog drugog predsedničkog mandata, u januaru ove godine, izjavio da namerava da preuzme Grenland, navodeći kao obrazloženje njegovu stratešku poziciju za bezbednost SAD, dok je Danska, koja poslednjih 300 godina kontroliše tu arktičku teritoriju, odbila da se odrekne Grenlanda.
To nije prvi pokušaj da SAD kupe Grenland od Danske, a prve takve pregovore vodio je američki državni sekretar Vilijam H. Sivord 1867. godine, kada dogovor nije sklopljen.
SAD su 1946. godine ponudile 100 miliona dolara za ovu teritoriju, ocenjujući da je vitalno važna za nacionalnu bezbednost, ali je danska vlada to odbila.
Tramp je pokušao da kupi Grenland i tokom prvog predsedničkog mandata, ali su danska i grenlandska vlada odbacile i ponudu iz 2019. godine.




