Svet

RT Balkan o krizi u Londonu: Evropi se "balkanizacija" Rusije vraća kao bumerang (VIDEO)

Ne bih potcenjivao Britance, pronaći će oni drugi način da postignu svoje ciljeve na Zapadnom Balkanu, rekao je profesor dr Nebojša Radić za televiziju RT Balkan

Odluka o smanjenju budžeta Velike Britanije za Zapadni Balkan nije doneta zbog želje da se smanji uticaj u tom regionu, nego je u pitanju deo budžetskih rezova uzrokovanih masivnom pozajmicom Ukrajini, ističe profesor dr Nebojša Radić sa Univerziteta u Kembridžu.

Vlada Kira Starmera smanjila je čak 40 odsto fondova namenjenih Zapadnom Balkanu, uključujući i programe za borbu protiv dezinformacija, sajber napada i jačanje tzv. demokratskih institucija.

Novac koji je prošle godine iznosio 40 miliona funti, sada je sveden na 24 miliona, a pomoć kroz zvanične razvojne fondove, upola je manja.

Sve to dolazi u trenutku kada britanski zvaničnici Rusiju optužuju za destabilizaciju regiona.

Paradoks je očigledan – dok se Moskva optužuje bez konkretnih dokaza, Zapad smanjuje prisustvo i finansiranje, a kritičari upozoravaju da se iza priče o borbi protiv ruskog uticaja, zapravo krije politička propaganda koja sada ostaje bez novca.

Radić je u Jutru za RT podsetio na krizu u Londonu koja će biti sve veća usled ogromnih izdvajanja za Ukrajinu.

"Ova odluka je deo opšteg smanjenja budžeta za prekomorsku borbu protiv dezinformacija. Ništa lično protiv ili za nas, već je to u skladu sa rezanjem budžeta", počeo je dr Nebojša Radić.

"Da li je to zbog vojne pomoći Ukrajini, sigurno jeste. To su ogromna sredstva koja se izdvajaju, ali u Britaniji ima mnogo finansijskih i ekonomskih problema, tako da je to samo jedan deo repertoara", dodao je.

Na pitanje da li ovakvi potezi znače da je Velika Britanija priznala da je izgubila uticaj na Balkanu koji je imala, sagovornik je istakao da ih ne bi previše potcenjivao.

"Naći će oni druge načine, druga sredstva da postignu svoje ciljeve. Njihovi ciljevi su jasni, oni samo što nisu objavili rat Rusiji."

Podsetio je da su političari, generali i šefovi vazduhoplovstva izašli u javnost i upozorili građane da treba da se pripreme na rat i da im "deca ginu na Istočnom frontu".

Profesor naglašava da je očigledno da Britanci dižu tenzije i da se to obično dešava kada postoje neki unutrašnji problemi sa kojima se države suočavaju. Pored toga, podsticaj za takvo ponašanje predstavljaju i sredstva koja se izdvajaju za industriju naoružanja, a koja su podstaknuta ratnom retorikom.

Govoreći o unutrašnjim sukobima u EU, naveo je da je sve više nesuglasica, posebno vezanih za poslednju pozajmicu Kijevu od čak 90 milijardi evra, u kojoj ne učestvuju Mađarska, Češka i Slovačka.

"Čini mi se da je želja Evrope i Amerike s početka sukoba u Ukrajini bila da balkanizuje Rusiju. Sve mi se više čini da će to da se vrati njima kao bumerang i da će Evropa da bude balkanizovana", istakao je Radić.

Kada je u pitanju sve žešće trvenje između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, profesor smatra da je u pitanju borba za tržište, koja je pod maskom sukoba koji se tiču cenzure i lažnih vesti.

Za kraj, bilo je reči i o Tjeriju Bretonu, koji je pod sankcijama SAD, a koji se i sam hvalio da je učestvovao u izbornom inženjeringu u Rumuniji i Moldaviji.

Profesor Radić je kazao da upravo on predstavlja "ideološki obojenu kastu" ljudi koji su "uzeli tu odgovornost da nas vode u svetlu budućnost".

"Demokratija je tu samo jedna simpatična reč, jedan ukras – ali nje se više niko ne drži. Primera radi, Kira Starmera u Velikoj Britaniji podržava 11 odsto građana – to je jedan od deset. Makron u Francuskoj ili Merc u Nemačkoj su na sličnim pozicijama. Setimo se kako je Analena Berbok, dok je bila ministarka spoljnih poslova Nemačke, rekla da nju ne interesuje mišljenje njenih građana – ona će pomoć dati Ukrajini bez obzira šta ljudi mislili", zaključio je profesor dr Nebojša Radić.

image
Live