Svet
Četiri faktora koji bi mogli da poremete odnose Kine i SAD u 2026. godini
Već od januara očekuje se pogoršanje odnosa dve velike sile i to u različitim oblastima – od privrede do naoružanja i strateških ciljeva
Realno je očekivati da će odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine u 2026. godini ponovo postati napeti, prenosi "Politiko" pozivajući se na anketu sa američkim zakonodavcima iz obe najveće političke partije.
Jednogodišnje trgovinsko primirje koje su u oktobru dogovorili predsednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping već deluje nestabilno.
Zbog toga su istaknuta četiri faktora koji bi mogli da poremete odnose dve velike sile u narednoj godini, a zakonodavci su spremni da se već od januara obnove sukobi oko trgovine, Tajvana i sajber napada.
"Politiko" je razgovarao sa više od 25 njih, uključujući članove odbora za saradnju sa Kinom – i republikanci i demokrate upozoravaju na turbulencije koje slede.
"Ovo je kao meč teškaša – nalazimo se u kratkom periodu između rundi, ali obe strane moraju da se pripremaju za ono što sledi nakon primirja", rekao je kongresmen Greg Stenton (demokrata iz Arizone), član Posebnog odbora Predstavničkog doma za Kinu.
Više od 20 zakonodavaca izrazilo je sumnju da će Peking ispuniti ključna obećanja, poput smanjenja izvoza prekusorskih hemikalija u Meksiko koje karteli koriste za proizvodnju fentanila, kao i kupovine dogovorene količine američkih poljoprivrednih proizvoda.
"Kini se nikada ne može verovati. Uvek traže prednost", tvrdi senator Tom Tilis.
Soja kao okidač
Američki proizvođači soje zavise od kineskog tržišta, što Peking čini moćnim sredstvom pritiska.
Kina je u maju obustavila kupovinu, ugrožavajući poljoprivredne države kao što su Ilionis, Ajova i Minesota.
Bela kuća tvrdi da je Si obećao kupovinu 12 miliona tona soje do kraja decembra, ali je do sada kupljen samo deo.
"Ovo je najizazovniji problem jer direktno pogađa američke farmere i potrošače", rekla je kongresmenka Havaja Džil Tokuda.
Tajvan – bure baruta
Peking je ove godine pojačao pripreme za moguću invaziju na Tajvan, uključujući i novi sistem vojnih barži koji omogućava iskrcavanje tenkova i vozila direktno na plaže.
"Kina steže obruč oko ostrva", izjavio je Ro Hana, konresmen iz Kalifornije.
Napetosti rastu i u regionu jer Kina jača vojnu prisutnost i prati avione Japana u Istočnom kineskom moru.
"Postoji stvarna šansa da Si pretera i sukobi se sa saveznicima SAD, naročito sa Australijom i Japanom", upozorio je Set Multon iz Masačusetsa.
Izvozna ograničenja
Iako je Peking ublažio ograničenja izvoza retkih minerala, zakonodavci smatraju da ih Kina može ponovo uvesti kao sredstvo pritiska.
U Sjedinjenim Američkim Državama postoji i bojazan da bi kontrole mogle biti proširene na farmaceutske proizvode, jer Kina proizvodi 80% aktivnih supstanci za lekove u SAD.
"Kina bi preko noći mogla da zatvori slavinu za mnoge osnovne lekove, uključujući i aspirin", rekao je Natanijel Moran koji u Kongresu predstavlja Teksas.
Rastuća vojna moć Kine
Kineska vojska postaje globalna sila sposobna da prekine američku dominaciju u Indo-Pacifiku.
Sa više od 200 ratnih brodova, kineska mornarica je najveća na svetu, a u službu je nedavno uveden i treći nosač aviona "Fuđijan", sa modernim elektromagnetnim katapultima za borbene avione J-35 i J-15T.
"Dugoročni cilj Kine je ekonomska, diplomatska i vojna dominacija u svetu... I Amerika je vidi kao protivnika", dodao je Moran.
Iako Bela kuća ističe da bliski odnosi Trampa i Sija pomažu u rešavanju problema i praćenju implementacije trgovinskog dogovora, zakonodavci upozoravaju da bi ta stabilnost mogla da traje kratko.
Live
