ina je u ponedeljak započela opsežne vojne vežbe sa bojevom municijom u području oko Tajvana, rasporedivši kopnene snage, ratne brodove, borbene avione, raketne jedinice i artiljeriju u okviru manevara pod nazivom "Misija pravde 2025", saopštila je Istočna komanda kineske vojske.
Kako je navedeno, snage su koncentrisane severno i jugozapadno od Tajvanskog moreuza, gde su izvedena gađanja i simulirani udari na kopnene i pomorske ciljeve, preneo je Rojters.
Vežbe će biti nastavljene u utorak i obuhvatiće scenario blokade glavnih tajvanskih luka i okruživanja ostrva.
Lokalne vlasti ostrva saopštile su da su u stanje povišene pripravnosti stavljene vojne jedinice, a objavljeni su i snimci na kojima se prikazuje, između ostalog, američki raketni sistem HIMARS, namenjen za brzo dejstvo na većim udaljenostima.
Kineska vojska je ocenila da manevri predstavljaju "ozbiljno upozorenje separatističkim snagama koje zagovaraju nezavisnost Tajvana, kao i spoljnim faktorima", navodeći da su vežbe legitimna mera zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kine.
Neposredno pre vežbe, Komanda Istočnog vojnog okruga Narodnooslobodilačke armije Kine objavila je plakat pod nazivom "Štit pravde probija granice i razbija iluzije", jasno usmeren ka Vašingtonu.
Na plakatu je prikazan dvodelni štita – sa Kineskom zidom na vrhu i amblemom prvog avgusta, nacionalnog dana Kineske armije.
Delovi štita nalaze se severoistočno i jugoistočno od Tajvana, i blokiraju dve ključne linije snabdevanja – moreuz Mijako i kanal Baši. Ovaj kanal posebno je važan zbog svoje dubine, koja omogućava prolaz neprijateljskim podmornicama.
Na slici se vide kontejnerski brodovi koji prevoze američko naoružanje, uključujući sisteme HIMARS, kako se okreću nazad, transportni avioni američkog ratnog vazduhoplovstva C-130 koji se vraćaju u baze, kao i nuklearne podmornice klase "Virdžinija" američke mornarice, koje su otkrile kineske protivpodmorničke snage.
Vežbe se održavaju nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Američke Države odobrile potencijalnu prodaju oružja Tajvanu u vrednosti većoj od 11 milijardi dolara, što je izazvalo oštre reakcije Pekinga i dodatno pojačalo tenzije u regionu.
Tajvanska berza, kako je navedeno, nije reagovala na vojne vežbe i zabeležila je rast od 0,8 odsto.