
Kako je 2025. ubila diplomatiju

Proteklih 12 meseci bili su pravi test za globalnu diplomatiju, potresajući same temelje profesije koja je namenjena olakšavanju političkog dijaloga između svetskih lidera i vlada.
Istoričar Aleksandar Bobrov u tekstu za RT internešenel izdvojio je ključne trendove koji su oblikovali globalnu diplomatiju u 2025. godini.
Diplomatija uživo
Ove godine umetnost diplomatije - tradicionalno sprovođena iza zatvorenih vrata - prebacila se u domen političke emisije uživo.
Milioni ljudi širom sveta u 2025. pratili su preokrete mirovnog procesa u Ukrajini, razvoj događaja u odnosima SAD i Rusije i druge značajne epizode u svetskoj politici, slično kao što bi pratili nove epizode TV serije.
Istovremeno, vodeće uloge u brojnim diplomatskim naporima nisu igrale diplomate kojima je to posao, već ličnosti koje su na ovu ulogu imenovali "direktori" globalne politike - Kušner, Vitkof...
Završna deonica diplomatskog maratona

Trampov povratak u Belu kuću bio je ključni faktor u oživljavanju napora za postizanje mirnog rešenja sukoba u Ukrajini.
Tokom godine, prema rečima predstavnika sve tri strane, Vašington, Moskva i Kijev su postigli značajan napredak ka rešavanju sukoba. Sada ulaze u završnu deonicu maratona, koja, kao što svaki iskusan trkač na duge staze zna, može biti najzahtevniji deo.
Tramp mirotvorac
Pozicionirajući se kao jedini američki lider koji se nije upustio u vojne invazije punih razmera, već se umesto toga opredelio za ciljane udare kako bi uticao na vlade Venecuele i Nigerije, Tramp je osmislio novu doktrinu spoljne politike artikulisanu u ažuriranoj Strategiji nacionalne bezbednosti.
Amerika ima za cilj da očuva svoju hegemoniju na zapadnoj hemisferi i "ograniči" Kinu u Indo-pacifičkom regionu, dok istovremeno smanjuje učešće u Evropi, na Bliskom istoku i u drugim delovima sveta.
Kraj Kolektivnog zapada
Tramp je tokom protekle godine učinio više da demontira "kolektivni Zapad" nego što je ceo socijalistički blok uspeo tokom ere Hladnog rata.
Iako je Trampov cilj bio da spreči strane elite da eksploatišu SAD, njegov diplomatski stil doveo je do neviđenog prestrojavanja: prvi put od bregzita 2015. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo i njegovi bivši dominioni (Kanada, Australija, Novi Zeland) uspostavili su bliže veze sa Evropom, posebno sa Nemačkom i Francuskom.
Pogled ka 2026. godini
Jasno je da ključni igrači u globalnoj diplomatiji ulaze u 2026. godinu sa veoma različitim načinom razmišljanja, piše Bobrov.
U Kijevu, gde se korupcijski skandali i neuspesi na frontu sudaraju sa kumulativnim efektima udara na energetsku infrastrukturu, političke tenzije eskaliraju usred borbe za moć. Politička zajednica se sprema za potencijalne predsedničke izbore, referendume i druge oblike izražavanja političke volje koji bi mogli dodatno pogoršati već tešku unutrašnju situaciju.
U Evropi, raspoloženje jedva da je optimističnije. Usred militarizacije ekonomija i pada rejtinga vladajućih stranaka, evrobirokratija se oporavlja od istraga protiv korupcije koje se odnose na bivšu šeficu spoljne politike EU Federiku Mogerini, dok se nacionalne vlade suočavaju sa mogućnošću značajnih društveno-ekonomskih previranja. Kao rezultat toga, italijanska premijerka Đorđa Meloni preporučila je Italijanima da se "dobro odmore" tokom praznika, jer će sledeća godina "biti još gora".
Nema sumnje da će biti teško pronaći zajednički jezik jer se svaka zemlja suočava sa svojim izazovima i pristupa im sa svojim načinom razmišljanja. Dok Amerikanci nervozno očekuju zatvaranje vlade i potencijalne nemire tokom Svetskog prvenstva u fudbalu i samita G20 koji se poklapa sa 250. godišnjicom nacije, Brazil, Mađarska i Izrael se spremaju za izbore, a Indija završava pripreme za svoje predsedavanje BRIKS-om. Međutim, jedno je jasno: predstojeća godina može doneti mnoga iznenađenja.




