Svet

Deset sukoba koje treba pratiti u 2026. godini

Veliki ratovi, tinjajuća neprijateljstva i ubrzana nestabilnost obeležiće i ovu godinu
Deset sukoba koje treba pratiti u 2026. godiniGetty © Frank Rossoto Stocktrek

Prethodna, 2025. je bila krvava godina. 2026. ne obećava mnogo bolje.

Tokom prošle godine, borbe su besnele u Ukrajini, Sudanu, Mjanmaru i Sahelu, kao i na Haitiju. Rat u Gazi se smirio, ali tek nakon što je Izrael sravnio sa zemljom veći deo onoga što je ostalo od enklave. Izrael i Iran su razmenili udar(c)e, a Sjedinjene Države su se na kraju pridružile. Tajland i Kambodža sukobili su se duž svoje sporne granice. Takođe su se sukobili i Avganistan i Pakistan. Razmena vatre između Indije i Pakistana bila je najgora u poslednjih nekoliko decenija. Preko pobunjeničkih posrednika, predsednik Ruande Pol Kagame je, u stvari, anektirao provincije Severni i Južni Kivu u istočnoj Demokratskoj Republici Kongo.

Nasilje koje je haralo prošle godine deluje kao da će se nastaviti i ove, piše "Ekonomist" i daje spisak deset sukoba na koje treba obratiti pažnju.

Venecuela

Krajem 2025. godine, Sjedinjene Države su započele svoje najveće vojno gomilanje na jugu Kariba u poslednjih nekoliko decenija, očigledno kao deo plana za uklanjanje predsednika Venecuele Nikolasa Madura sa vlasti. U decembru je američka obalska straža počela da zaplenjuje tankere koji izvoze sankcionisanu venecuelansku sirovu naftu u onome što je američki predsednik Donald Tramp nazvao blokadom. Ako Maduro, koji godinama podnosi ekonomski pritisak, ne popusti, ne treba isključiti ni pokušaj njegovog svrgavanja silom.

Sudan

Jezivi snimci iz Darfura, gde su Snage za brzu podršku (RSF) krenule u ubilački pohod nakon što su krajem oktobra zauzele grad El Fašer, trebalo bi da podstaknu veće napore da se okonča rat koji se uglavnom ignoriše. Međutim, do sada, obećanje američkog predsednika Donalda Trampa u novembru da će lično pomoći u okončanju rata nije dalo nikakve rezultate.

Najnoviji građanski rat u Sudanu izbio je u aprilu 2023. godine, izazvan borbom unutar hunte koja je preuzela vlast nakon što je Omar el Bašir pao četiri godine ranije. U njemu se sudanska vojska, zajedno sa nizom islamističkih milicija i bivših pobunjenika, suočava sa RSF-om, koji je izrastao u paravojnu snagu koja može da parira vojsci.

Najnovije borbe, koje su počele u glavnom gradu Kartumu i ubrzo zahvatile druge delove zemlje, stvorile su najgoru humanitarnu katastrofu na svetu. Milioni ljudi su raseljeni, a milionima je potrebna pomoć. Ujedinjene nacije su prijavile žarišta gladi širom zemlje, posebno na teritoriji koju drže ili opsedaju RSF, jer obe strane blokiraju isporuku pomoći. UN su takođe dokumentovale široko rasprostranjeno seksualno nasilje, posebno nad ženama i devojčicama.

Tramp je u najboljoj poziciji da zaustavi rat ako natera Abu Dabi da prestane da šalje oružje RSF-u. Idealno bi bilo da to stvori prostor za trajne sporazume o prekidu vatre i proces usmeren ka ponovnom ujedinjenju Sudana i uspostavljanju nove prelazne vlade. Nažalost, teško je zamisliti trajni mir koji ne nudi političku ulogu trenutnim zaraćenim stranama - koliko god to bilo neprihvatljivo za mnoge Sudance. Biće težak zadatak ponovo sastaviti Sudan nakon ovog razornog rata, ali primirje je prvi korak.

Etiopija-Eritreja

Sa Sudanom u plamenu, sukob između dva njegova suseda, Etiopije i Eritreje, mogao bi da gurne Afrički rog u potpuni požar. Adis Abeba i Asmara, nakon što su mesecima razmenjivali uvrede, možda se približavaju ratu. Svet ignoriše ovu krizu koja se zahuktava. Etiopski premijer Abij Ahmed krivi Eritreju za izazivanje problema u njegovoj zemlji naoružavanjem antivladinih milicija. Eritreja, zauzvrat, prikazuje Etiopiju kao agresora.

Ako pitanje etiopskog pristupa moru i zahtev Eritreje za poštovanje njenog teritorijalnog suvereniteta dominiraju javnim diskursom, koreni današnjih tenzija su novijeg porekla. Nakon što je Abij došao na vlast 2018. godine, okončavši trodecenijsko vladanje Narodnooslobodilačkog fronta Tigraja (TFO), brzo je sklopio savez sa eritrejskim predsednikom Isaijasom Afverkijem. Rukovodstvo Tigraja je sada ojačalo, uprkos unutrašnjim borbama.

Sve strane su sada u neposrednoj borbi. Poslednji pravi rat između Etiopije i Eritreje, od 1998. do 2000. godine, bio je "rovovski" u stilu Prvog svetskog rata i u njemu je poginulo desetine hiljada vojnika. Danas, rat u Sudanu povećava opasnost. Asmara podržava sudansku vojsku. Adis Abeba se trudila da održi neutralnost, ali bi mogla da poveća podršku Snagama za brzu podršku u slučaju novog sukoba. Rat između Etiopije i Eritreje bi stoga mogao da se pretvori u regionalni požar.

Mali i Burkina Faso

I u Maliju i u susednoj Burkini Faso raste rizik od kolapsa režima i daljeg haosa. Od septembra, džihadisti su uveli delimičnu blokadu glavnog grada Malija, Bamaka, najavljujući novu fazu u širem ratu u Sahelu. Militanti sada žele da učvrste svoj uticaj na ruralna područja i pritisnu vojne vlasti zemlje. Kako jug i zapad Malija postaju nova bojišta, borbe se nastavljaju na severu Malija i širom većeg dela Burkine Faso.

Ukoliko ne dođe do drastičnih promena, stvari izgledaju sumorno. U Maliju, vojni lideri bi trebalo da se konsultuju sa širim spektrom društvenih i političkih snaga o budućnosti zemlje. Kriza sa gorivom ističe zavisnost Malija od bliskih odnosa sa njegovim zapadnoafričkim susedima i važnost popravljanja veza. Vlasti takođe treba da razmotre dijalog sa pobunjenicima. To je neizvestan kurs. Džihadisti su u prošlosti koristili primirja kako bi učvrstili svoju kontrolu nad zauzetim regionima, a pregovori bi zahtevali bolne kompromise od vlade. Ali ostaje malo drugih opcija. Prozor za diplomatiju se sužava, ali još nije zatvoren.

Ukrajina

Teško je znati kako će se događaji odvijati. Pregovori se vode ali Tramp ne pokazuje sklonost da pokuša da "pritisne" Rusiju ili pošalje više oružja Ukrajini. Veliko pitanje je šta će se desiti ako Tramp, izgubivši strpljenje, pokuša da nametne dogovor Ukrajini i Evropi. Takav sporazum bi, smatra "Ekonomist", otvorio put ka nestabilnoj Evropi i ohrabrio Moskvu. Međutim, ako Kijev i evropske prestonice odbiju takav sporazum i Tramp obustavi obaveštajne poslove i pošiljke oružja, evropski lideri će morati još više da rade kako bi nadoknadili zaostatak. Ukrajina verovatno ne bi odmah propala, ali bi ozbiljno propatila.

Sirija

Od preuzimanja vlasti krajem 2024. godine, sirijski predsednik Ahmed el Šara je u "ofanzivi šarma" po svetu. Uspeo je da se umili Zapadu, ali bi njegovi "uspesi" u inostranstvu mogli da budu poništeni ako ne obuzda sektaško krvoproliće kod kuće. Sirija je prošla kroz dva talasa sektaških ubistava - alavita i druza.

Izrael-Palestina

Najduži i najkrvaviji rat u veku arapsko-izraelskog sukoba prekinut je u oktobru. Primirje se održava (barem teorijski - Izrael je ubio oko 400 Palestinaca od njegovog početka), ali Gaza ostaje u neizvesnosti. Njeno preživelo stanovništvo je zbijeno na manje od polovine teritorije, veći deo je sveden na ruševine. Na Zapadnoj obali, najtvrdokornija desničarska vlada u izraelskoj istoriji ubrzala je oduzimanje zemlje i institucionalne promene, naizgled osmišljene da de fakto aneksiju učine trajnom stvarnošću.

Ako Trampov plan ne uspe, većina stanovništva Gaze ostaće zarobljena na ostatku teritorije, sa više od polovine pojasa pod izraelskom kontrolom. Ako plan uspe, rizikuje da ga Izrael, arapske države i Vašington pregovaraju preko glava Palestinaca, učvršćujući njihovo isključivanje iz odluka o njihovoj političkoj budućnosti.

Izrael i Sjedinjene Države protiv Irana i Huta

Izraelski napadi na Iran u junu doveli su do skoro dve nedelje neprijateljstava, a Sjedinjene Države su se na kraju pridružile i bombardovale iranska nuklearna postrojenja. Sada je pristup međunarodnih inspektora tim lokacijama ograničen, status iranskih zaliha fisionog oružja je neodređen, a malo je pomaka učinjeno ka razgovorima - a kamoli sporazumu - između Teherana i Vašingtona. Najviši zapadni i regionalni zvaničnici strahuju od još jedne runde sukoba.

Mjanmar

Vojni režim koji je preuzeo vlast 2021. godine, gurajući Mjanmar u sveopšti građanski rat, stekao je prednost nakon perioda u kojem je izgledalo da pobunjenici dominiraju. Sada se najavljuju izbori koji bi mogli da doprinesu normalizaciji situacije u zemlji. Ipak, mnogi strahuju da će vojska kontrolisati "kvazi" civilnu administraciju, što znači da je rat daleko od završetka.

Avganistan-Pakistan

Avganistan i Pakistan sukobili su se početkom oktobra, nakon što je Islamabad pripisao porast napada na pakistansku teritoriju pobunjenicima koji se nalaze preko avganistanske granice. Primirje je za sada na snazi, ali dok nasilje militanata traje, Pakistan će verovatno ponovo udariti.

image
Live