Svet

Kako Tramp dobija Grenland u četiri jednostavna koraka

Zabrinjavajuće za Dance, izgleda da je već počeo...
Kako Tramp dobija Grenland u četiri jednostavna korakaGetty © Leon Neal / Staff

Donald Tramp želi da SAD poseduju Grenland. Problem je u tome što Grenland već pripada Danskoj i većina Grenlanđana ne želi da postane deo SAD.

Iako upad u glavni grad Grenlanda, Nuk, i preuzimanje u stilu Venecuele deluje (za sada) nemoguće, postoji način da do toga dođe. A Tramp već izgleda da je na putu ka tome.

"Politiko" je iz razgovora sa zvaničnicima EU i NATO, stručnjacima za odbranu i diplomatama izdvojio četiri koraka u američkom preuzimanju mineralima bogatog i strateški važnog arktičkog ostrva.

"Moglo bi biti, kao, pet helikoptera... ne bi mu trebalo mnogo vojnika", rekao je danski političar koji je tražio da ostane anoniman, "Ne bi bilo ništa što bi oni (Grenlanđani) mogli da urade."

Korak 1: Kampanja uticaja za jačanje pokreta za nezavisnost Grenlanda

Da bi stekli nezavisnost, Grenlanđani bi morali da glasaju na referendumu, a zatim pregovaraju o sporazumu koji moraju da odobre i Nuk i Kopenhagen. U anketi iz 2025. godine, 56 odsto stanovnika Grenlanda je reklo da bi glasalo za nezavisnost, dok je 28 posto reklo da bi glasalo protiv nje.

Nezavisni Grenland bi mogao da potpiše sporazume sa SAD, dok bi pod statusom kvo trebalo odobrenje Kopenhagena.

Korak 2: Ponuditi Grenlandu dobar dogovor

Pod pretpostavkom da napori da se ubrza referendum o nezavisnosti Grenlanda urode plodom i da stanovnici teritorije glasaju da napuste Dansku, sledeći korak bi bio da se ona stavi pod uticaj SAD.

Jedna očigledna metoda bi bila da se Grenland pripoji SAD kao još jedna država - ideja sa kojom su se oni bliski predsedniku više puta igrali.

Direktna trampa Danske i SAD deluje uglavnom neprihvatljivo većini stanovništva. Gore pomenuta anketa je takođe pokazala da se 85 odsto Grenlanda protivi pripajanju teritorije SAD, a čak ni članovi pokreta za nezavisnost koji su naklonjeni Trampu nisu oduševljeni tom idejom.

Ali postoje i druge opcije.

Od prošlog maja kruže izveštaji da Trampova administracija želi da Grenland potpiše Sporazum o slobodnom pridruživanju - poput onih koje trenutno ima sa Mikronezijom, Maršalskim Ostrvima i Palauom. Prema sporazumima, SAD pružaju osnovne usluge, zaštitu i slobodnu trgovinu u zamenu za svoje vojno delovanje bez ograničenja na teritoriji tih zemalja. Ideja se ponovo pojavila ove nedelje.

Korak 3: Uceniti Evropu

Evropa, posebno saveznici Danske u EU, suprotstavila bi se svakom pokušaju otcepljenja Grenlanda od Kopenhagena. Ali američka administracija ima adut koji može da odigra na tom frontu: Ukrajinu.

Kako su mirovni pregovori dobili na zamahu, Kijev je rekao da svaki dogovor sa Putinom mora biti potkrepljen ozbiljnim, dugoročnim garancijama bezbednosti SAD.

Jedan potencijalni scenario koji je pomenuo diplomata EU bio bi paket sporazum "bezbednost za bezbednost", prema kojem Evropa dobija čvršće garancije od Trampove administracije za Ukrajinu u zamenu za proširenu ulogu SAD na Grenlandu.

Iako to deluje kao gorka pilula, lakše ju je progutati od iznerviranot Trampa, koji bi mogao da uzvrati uvođenjem sankcija, povlačenjem iz mirovnih pregovora — ili podržavanjem Rusije u pregovorima sa Ukrajinom.

Korak 4: Vojna invazija

Ako prva tri koraka propadnu, vojno preuzimanje moglo bi se postići bez većih poteškoća.

SAD bi mogle da pošalju trupe u zemlju i kažu da je Grenland sada američka teritorija. Realno, ne bi imao ko da im se suprotstavi.

Prema rečima Lin Mortensgard, istraživača u Danskom institutu za međunarodne studije i stručnjaka za bezbednost Grenlanda, SAD bi mogle da preuzmu kontrolu nad Nukom "za pola sata ili manje".

Invazija bi takođe značila kraj NATO-a.

NATO ne bi bio u mogućnosti da odgovori, s obzirom na to da vojna akcija mora biti jednoglasno odobrena i da su SAD ključni član alijanse. Ipak, evropski saveznici bi mogli da rasporede trupe na Grenland preko drugih grupacija kao što su Zajedničke ekspedicione snage Velike Britanije i Skandinavije ili format petozemne nordijske odbrambene saradnje, rekao je Ed Arnold, viši saradnik u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi.

Ali za sada, saveznici NATO-a ostaju optimisti. "Još uvek smo daleko od tog scenarija", rekao je jedan visoki diplomata alijanse. "Moglo bi da dođe do teških pregovora, ali ne mislim da smo blizu bilo kakvog neprijateljskog preuzimanja."

image
Live