Francuska okleva: Kijev svakako više želi "leopard", naš "lekler" bi ih samo zbunjivao

Francuska ima samo 226 "leklerova", od kojih je u upotrebi 60 odsto, pa bi njihovo slanje u Ukrajinu ugrozilo održivost francuske vojske, prenosi nemački "Špigl"

Nakon odluke Berlina da Kijevu pošalje "leopard", i Pariz razmatra slanje svojih borbenih tenkova. Vlada Francuske, međutim, okleva, navodeći nekoliko nedoumica - logističke poteškoće, slabljenje sopstvene vojske i rizik od dalje eskalacije sukoba, piše "Špigl".

Iako obično želi da bude među prvima, voli hitre odluke, brzinu i kretanje unapred, predsednik Francuske Emanuel Makron ovoga puta odugovlači, navodi nemački list.

Nakon francusko-nemačkog saveta ministara, koji je usledio posle ceremonije obeležavanja 60. godišnjice Jelisejskog sporazuma, Makron je poručio da su svi potezi u opticaju i zatražio od Ministarstva odbrane Francuske da ispita mogućnost isporuke ključnih francuskih borbenih tenkova "lekler" Ukrajini.

Francuski predsednik je tada naveo tri tačke koje ne idu u prilog ovom potezu.

"Morate se zapitati koliko bi efikasno i razumno bilo isporučiti tenkove 'lekler' Ukrajini. Pitanje je kada bi ovi tenkovi mogli da stignu u Ukrajinu, kada bi ukrajinski vojnici mogli njima da upravljaju i koliko bi trajala njihova obuka", upitao je Makron.

Kao treći problem koji Pariz sprečava da pošalje "lekler" Kijevu Makron je istakao slabljenje francuske vojske.

"Morate da pazite na sopstvene kapacitete i da ne ugrožavate svoju ključnu infrastrukturu", zabrinuto je naglasio Makron, prenosi "Špigl".

Krhko čudovište u zbunjujućoj floti

Tenk "lekler" od 50 tona, opremljen topom kalibra 120 mm, smatra se "robusnim, ali krhkim čudovištem", a njihovo održavanje je izuzetno složeno, piše dnevni list "Mond" citirajući neimenovani izvor iz francuske vojske.

Trinaest francuskih tenkova ovog tipa je od novembra prošle godine stacionirano u Rumuniji u blizini ukrajinske granice, a na njihovom održavanju radi čak 200 vojnika.  

Osim toga, francuska vojska ističe da "lekler" ima potpuno drugačije tehničke specifikacije od tenkova koje proizvode SAD ili Nemačka, te da bi zbog toga tenkovska flota u ratnoj zoni zbunjivala kijevske oružane snage.

Ovo bi takođe predstavljalo problem stručnjacima i logističarima na licu mesta - za svaku jedinicu u upotrebi moraju se obezbediti sopstveni rezervni delovi i tehničari, piše "Špigl".

Budući da Francuska ima samo 226 "leklerova", od kojih je u upotrebi samo 60 odsto, a preostali se koriste za obuku, slanje borbenih tenkova Kijevu bi ugrozilo održivost francuske vojske.

"Postavlja se pitanje koliko bi onda uopšte bilo razumno slanje Ukrajini kada bi Francuska mogla da preda samo 10 do 20 tenkova 'lekler', za koje bi ukrajinski vojnici morali da budu obučeni", prenosi nemački list stavove francuskih vlasti. 

Prema procenama stručnjaka, nemačkih tenkova "leopard" u Evropi ima deset puta više nego francuskih "leklerova".

"To i jeste razlog zbog kog Ukrajinci preferiraju 'leopard'. Što više tenkova istog tipa u Ukrajini, to će ih lakše održavati", rekao je izvor iz francuske vlade za "Mond".

Stručnjak za naoružanje Leo Peria-Penje sa francuskog instituta za međunarodne odnose IFRI stoga ne veruje da će Jelisejska palata odlučiti da isporuči "lekler" Kijevu.

"Ili da isporučimo dovoljnu količinu tenkova, recimo oko stotinu, i time ozbiljno oslabimo sopstvenu odbranu, što vlasti svakako neće učiniti, ili da isporučimo deset do dvanaest 'leklerova' koji neće bitno promeniti situaciju na licu mesta. Pritom, resursi uloženi u obuku Ukrajinaca i održavanje tenkova bili bi ogromni i nesrazmerni realnoj koristi", navodi francuski stručnjak.

Pariz u boljoj poziciji od ostalih članica NATO-a

Jelisej se, piše "Špigl", i dalje premišlja i niko ne zna kada će odluka biti doneta. 

Stručnjak za odbranu Fransoa Hajzbur sa Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu i dalje veruje da je moguće da će Francuska, uglavnom iz političkih razloga, ipak isporučiti Kijevu "lekler".

"U narednim danima i nedeljama će se povećati pritisak na države članice NATO-a da pomognu Ukrajini i isporuče borbene tenkove. Mnoge zemlje su već signalizirale da su spremne na to", kaže Hajzbur.

Francuska, smatra on, neće želeti da bude u izolovanoj poziciji sa Turskom.

"Pored Nemačke i SAD, tenkove žele da pošalju i Holandija, Danska, Švedska, Poljska, Španija i Portugal, a mogli bi da dodamo i Kanadu i Grčku. Francuska bi tada bila jedina zemlja pored Turske koja ih ne bi isporučila. Ne mogu da zamislim da pretenduju na tu izolovanu poziciju", dodao je stručnjak.

Još jedan argument koji bi išao u prilog odluci jeste to što je Francuska jedina zemlja koja već ima borbene tenkove u blizini ukrajinske granice.

"U Rumuniji postoji 13 funkcionalnih 'leklerova' koji su već u upotrebi. Logistika održavanja je takođe obezbeđena, a tehničari su već na licu mesta", smatra Hajzbur.

Pariz bi, zaključuje se, ukoliko to bude želeo, mogao da isporuči tenkove brže od ostalih zemalja.