
Brisel odvaja 90 milijardi za Ukrajinu, dok budžet EU puca po šavovima

Dok Evropska komisija priprema zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu kako bi Kijev nastavio sukob protiv Rusije, u samom srcu Evropske unije odvija se druga bitka - borba oko sopstvenog budžeta, a koji sve otvorenije pokazuje znake raspada.
Plan predsednice EK Ursule fon der Lajen da temeljno preoblikuje gotovo dvobilionski budžet EU za period 2028–2034, preusmeravajući novac sa poljoprivrede i regiona na odbranu i industrijsku konkurentnost, već je ozbiljno razvodnjen pod pritiskom država članica, poslanika i poljoprivrednih lobija.

Iako Brisel insistira na "novim prioritetima", realnost je da se budžet vraća starim navikama: poljoprivredne subvencije ostaju netaknute, a EK je već ponudila dodatnih 45 milijardi evra za farmere, povlačeći novac iz fonda namenjenog vanrednim krizama. Time je, upozoravaju analitičari, EU sama sebi smanjila manevarski prostor za buduće udare.
Podele unutar EU postaju sve oštrije. Severne zemlje, koje u budžet uplaćuju više nego što iz njega dobijaju, sve su nezadovoljnije otporom juga i centra Evrope, koji brane decenijama utaban sistem subvencija. Istovremeno, Francuska i Italija koriste budžet kao polugu u trgovinskim i političkim pregovorima, dok se u Briselu sve otvorenije govori o "povratku u 2004. godinu".
Zajednička poljoprivredna politika EU činila je 46 odsto ukupnog budžeta 2004, a plan Ursule fon der Lajen bio je da se od 2028. do 2034. rezerviše minimum oko 25 odsto iz EU kase za poljoprivredu. Međutim, predsednica EK je već u novembru predložila izmene kako bi zaustavila pobunu u sopstvenoj Evropskoj narodnoj partiji, koja je bila pod pritiskom poljoprivrednih udruženja.
Tada je izvršna vlast EU obećala više novca za poljoprivrednike uvođenjem cilja "ruralne potrošnje" u visini deset odsto ukupnih sredstava koje država dobija iz budžeta EU. U još jednom ustupku, EK je predložila dodatne garancije kako bi se umanjio rizik da nacionalne vlade smanje izdvajanja za regione.
"Opšti obrazac koji nam se ne dopada jeste da EK nastavlja da nudi sitna podešavanja tamo i ovde kako bi umirila različite grupe", rekao je anonimni zvaničnik EU za "Politiko".
Ali veterane budžetskih pregovora iznenadila je brzina i tajming kojom EK nudi ustupke.
"Svi se plaše francuskih izbora 2027. godine i moguće pobede krajnje desnice, pa žele dogovor do kraja godine, zbog čega EK žuri", zaključio je diplomata koji je govorio, takođe, pod uslovom anonimnosti.
Tako se, u trenutku kada EU preuzima ogroman finansijski teret za račun Ukrajine, evropski budžet raspada pod pritiskom unutrašnjih sukoba. I to mnogo pre nego što je novi finansijski okvir uopšte stupio na snagu.




