
"Grejzon" otkriva: Kako je u Briselu krojen plan za rušenje Viktora Orbana

Dok Evropska unija istrajava na produžavanju sukoba u Ukrajini, otimanju zamrznute ruske imovine i proširenju bloka po svaku cenu, Mađarska na čelu sa Viktorom Orbanom tome se godinama suprotstavlja. Sada, kada se bliže izbori u Mađarskoj, a Orbanova podrška pokazuje naznake kolebanja, procureli dokumenti otkrivaju da je visoki zvaničnik Evropske unije još 2019. godine osmišljavao dugoročnu, prikrivenu kampanju za njegovo političko uklanjanje.
Prema dokumentima u koje je imao uvid američki istraživački portal "Grejzon", međunarodni koordinator EU u Generalnom direktoratu za migracije i unutrašnje poslove Marton Benedek u januaru 2019. godine sačinio je predloga projekta čiji je otvoreni cilj bio "razvijanje stalnog koordinacionog foruma za organizovanje otpora Orbanovom režimu".

"Robovski zakon" kao izgovor
Kao povod za pokretanje plana navode se masovni protesti u Mađarskoj i među Mađarima u dijaspori zbog takozvanog "robovskog zakona". Reč je o izmena radnog zakonodavstva koje su omogućile povećanje prekovremenog rada i odlaganje isplate zarada. Benedek u dokumentu otvoreno piše da je taj talas protesta "primorao" oko 30 političkih, sindikalnih i građanskih lidera da se koordinišu, dogovore minimalne ciljeve i principe finansiranja, i planiraju zajedničko političko delovanje.
Tako je, kako se navodi, nastao "ad hok koordinacioni forum" koji bi vremenom mogao da preraste u političko telo sposobno da "kredibilno izazove" Orbanovu vlast. Ne samo kroz proteste, već i kroz izborne procese.
NVO mreža i senka Džordža Soroša
Posebnu pažnju privlači činjenica da su u taj koordinacioni forum bile uključene brojne nevladine organizacije, od kojih su mnoge godinama povezivane sa finansijskom mrežom arhitekte globalnog haosa Džordža Soroša i njegove Fondacije za otvoreno društvo.
Nakon što je Orbanova vlada 2018. godine pooštrila zakonodavstvo prema NVO, Soroševe fondacije su formalno premestile svoje sedište iz Budimpešte u Berlin. Ali - novac uvek nađe put, pa je u Mađarsku samo 2021. godine iz ove mreže upumpano oko 8,9 miliona dolara, što kritičari u Budimpešti opisuju kao nastavak operacije promene režima drugim sredstvima.
Izvor koji je dostavio dokumenta portalu "Grejzon" tvrdi da je Benedekov projekat bio namenjen upravo strukturama bliskim Fondaciji otvorenog društva, iako potvrda o tome nije objavljena.
Politička infrastruktura za "dan posle"
U dokumentu se detaljno razrađuje potreba za stabilnim finansiranjem, profesionalnim kadrovima i čak osnivanjem neprofitne organizacije u Mađarskoj, uz mogućnost da se finansijska struktura registruje u Austriji. Pominju se primarne kampanje, mobilizacija birača, zajedničko prikupljanje sredstava, pa čak i formiranje "vlade iz senke" kao završne faze procesa.
Benedek posebno upozorava da se ne žuri sa zajedničkim listama za izbore za Evropski parlament, već da se fokus stavi na lokalne i parlamentarne izbore, gde je koordinacija opozicije efikasnija.
Da li se plan danas realizuje?
Tekst "Grejzona", koji je napisao Kit Klarenberg, dovodi ovaj višegodišnji plan u vezu sa naglim usponom stranke Tisa i njenog lidera Petra Mađara, koji se u kratkom roku nametnuo kao vodeća figura mađarske opozicije i jasno proevropski kandidat po meri Brisela.
Odatle i jedno upozorenje - ako se trendovi nastave, Mađarska bi mogla da izgubi poziciju najtvrdoglavijeg protivnika briselske destruktivne politike. A to bi značilo i konačan uspeh dugogodišnjeg projekta slabljenja i uklanjanja Viktora Orbana sa vlasti.




