Trgovinsko primirje je kratko trajalo. Pretnje američkog predsednika Donalda Trampa da će uvesti carine evropskim zemljama zbog Grenlanda narušila je prošlogodišnje trgovinsko primirje i otvorila poznatu dilemu Evropske unije: da li da uzvrati ili pokuša da kupi vreme. Brisel ima opcije, doduše, na papiru, piše "Politiko".
Mogao bi da cilja na politički osetljiv američki izvoz ili da upotrebi instrument protiv prisile.
Lideri EU su u četvrtak na hitnom sastanku razmotrili neke od akcija. Paket kontramera EU vredan 93 milijarde dolara i dalje stoji u fioci. Ukoliko ne bude predloženo zamrzavanje i 27 članica se ne složi sa tim, kontramere iz ovog paketa stupaju na snagu 7. februara.
Sledeće, i najveće oružje, u arsenalu Evropske unije jeste instrument protiv prisile: ovaj alat ima za cilj da odvrati druge zemlje od toga da koristi trgovinske taktike kako bi neku zemlju naterala da čini određene ustupke u drugim oblastima.
Brisel može da uvede ili poveća carine, ograniči izvoz ili uvoz putem kvota ili licenci i da nametne ograničenja na trgovinu uslugama. Takođe, može da ograniči pristup javnim nabavkama, stranim direktnim investicijama, pravima intelektualne svojine i pristup finansijskim tržištima bloka. Ali u ovakvom slučaju, trebalo bi nekoliko meseci da se prvo otklone diplomatske prepreke između Komisije i Trampove administracije, a "Politiko" izražava sumnju da bi se sve zemlje Unije složile sa tim.
Dalje, kao jedna od opcija pominje se okretanje na kinesku stranu i podseća se da su nedavno Kina i Kanada potpisale sporazum o trgovini koji će omogućiti veći izvoz kineskih električnih automobila.
Premijer Kanade Mark Karni nije pomenuo Trampa po imenu, ali poruka je bila jasna: Kanada ima i druge partnere i neće sedeti mirno, dok Vašington pokušava da je pritisne.
Pominje se rasprodaja imovine u skladu sa činjenicom da SAD vole da troše, a da šef istraživanja deviznog tržišta u Dojče banci kazao je da evropski javni i privatni sektor zajedno poseduju osam biliona američkih akcija i duplo više duga od ostatka sveta zajedno.
I, kao poslednja, i omiljena opcija, pominje se uzdržanost i kupovina vremena.
Podsetimo, Tramp je zemljama koje su poslale vojnike na Grenland zapretio dodatnim carinama od 10 odsto počev od 1. februara i dodao da će porasti na 25 odsto ako se pitanje američke kupovine Grenlanda ne reši do 1. juna.
Po analizama "Blumberga", ove carine bi najviše pogodile Nemačku, Švedsku i Dansku.