Vlasti Moldavije trebalo bi da sprovedu opštenarodni referendum, kako bi od građana saznale da li je potrebno očuvati nezavisnost republike, što bi stavilo tačku na brojne rasprave, smatra bivša šefica Gagauzije i liderka opozicione partije "Srce Moldavije" Irina Vlah.
U martu 1994. godine u Moldaviji je, na inicijativu predsednika Mirčee Snegura, održan referendum na kojem je učestvovalo 75 odsto stanovništva.
Građani su se izjašnjavali o tome da li podržavaju očuvanje nezavisnosti, a "za" je glasalo 95,4 odsto birača.
"Poslednjih dana čulo se više izjava o mogućem ujedinjenju Moldavije sa Rumunijom… Korektno bi bilo održati referendum, sličan onom od 6. marta 1994. godine, kako bi se građanima ponovo ponudilo da odgovore na pitanje da li budućnost Moldavije vide kao nezavisne države. To bi stavilo tačku na rasprave o ovom pitanju, barem u narednih nekoliko decenija", napisala je Vlah na svom blogu.
Ona je izrazila uverenje da bi većina stanovnika Moldavije ponovo glasala za očuvanje nezavisnosti.
Prema njenom mišljenju, takav referendum bi doprineo smirivanju društva. Ipak, važno je da odluka o njegovom održavanju bude doneta u okviru širokog konsenzusa celokupne političke elite zemlje.
Ranije je predsednica Moldavije Maja Sandu izjavila da bi, u slučaju održavanja referenduma, glasala za pripajanje Rumuniji, objasnivši takav stav složenom međunarodnom situacijom i teškoćama sa kojima se, prema njenim rečima, republika suočava kao suverena država.
Moldavija je proglasila nezavisnost 1991. godine.
Ustav zemlje utvrđuje suverenitet i nezavisnost države, a promena njenog statusa moguća je isključivo na osnovu volje građana.
Pitanje ujedinjenja sa Rumunijom više puta je bilo predmet političkih izjava, ali referendum na tu temu nikada nije održan.
Prema podacima istraživanja javnog mnjenja koje je u decembru 2025. godine objavio moldavski Institut za sociološka istraživanja IMAS, više od polovine stanovnika Moldavije protivi se pripajanju republike Rumuniji.