Trampov govor u Davosu: Pregovori o Grenlandu odmah, neće biti trećeg svetskog rata

Mi želimo komad leda da zaštitimo svet, a oni ga ne daju. Imate izbor: Da kažete da i onda ćemo to ceniti, ili da kažete ne, a to ćemo vam zapamtiti, poručio je američki predsednik okupljenima u Davosu

Američki predsednik Donald Tramp nastupio je pred "toliko prijatelja, a i par neprijatelja" na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Predstavljen kao "najvažniji lider na svetu", Tramp je predstavio učinak svoje ekonomske politike za proteklih godinu dana od povratka u Belu kuću.

"Narodu ide veoma dobro, zadovoljni su sa mnom", izjavio je Tramp.

Američka privreda je porasla za 5,6 odsto, inflacija je sad samo 1,6 odsto, a berza je oborila 52 rekorda, naveo je predsednik SAD. Za to vreme je njegova vlada obezbedila 18 biliona dolara investicija, a očekuje se da to ubrzo dostigne i 20 biliona.

"Kad Americi dobro ide, ceo svet napreduje", rekao je Tramp.

Za to vreme, dodao je, evropsko insistiranje na "zelenoj agendi" uništilo je energetiku i privredu kontinenta. I dok Amerika vadi naftu i gradi elektrane, evropske zemlje i dalje grade vetrenjače. Zato su cene energije skočile za 139 odsto.

"Treba da zarađujete novac od energije, a ne da ga gubite", insistirao je Tramp. Dodao je da Kina pravi vetrenjače, ali ih ne koristi kod kuće već ih prodaje "glupim ljudima" u inostranstvu.

"Volim Evropu, želim joj dobro, ali se bojim da ide u pogrešnom smeru. Neki delovi Evrope postaju neprepoznatljivi, i to ne u dobrom smislu", dodao je američki predsednik.

Grenland, veliki lepi komad leda

Hoćete da spomenem Grenland, upitao je i nastavio: "Ja veoma poštujem i narod Grenlanda i narod Danske. Ali svaki član NATO mora da bude sposoban da brani svoju teritoriju. A to jedino mogu SAD".

Tramp je podsetio da je Danska okupirana za samo šest sati u Drugom svetskom ratu zbog čega su SAD morale da pošalju vojsku na Grenland.

Borili smo se za Dansku, da ih spasimo, ali smo se borili i za nas, rekao je Tramp.

"Da nije bilo nas, svi biste govorili nemački i možda japanski. Posle rata, vratili smo Grenland Danskoj. To je baš bilo glupo od nas. A sad su nezahvalni", rekao je Tramp.

"Samo SAD mogu da zaštite ovaj veliki, lepi komad leda, da ga razviju i unaprede. Zato tražim da smesta počnu pregovori o statusu Grenlanda", rekao je on.

Mi smo pobedili u Drugom svetskom ratu, poručio je i upozorio: "Bili smo moćni tada, a sad smo još moćniji".

Tramp je rekao da SAD ne žele da upotrebe silu. "Ako upotrebimo silu, bili bismo nezaustavljivi. Ne želim da koristim silu. Ne nameravam. Sve što Amerika želi je Grenland", dodao je.

"Mi nismo od NATO-a dobili ništa. Štitili smo Evropu od SSSR-a, a sad od Rusije, plaćali smo po mom mišljenju 100 posto računa. Šta smo dobili? Ništa. Sad samo tražimo Grenland. I to da budemo vlasnici. Jer ne možemo da branimo nešto iznajmljeno", objasnio je svoju logiku.

Naveo je i da se NATO prema SAD poneo vrlo nepošteno. "Mi mnogo dajemo, a zauzvrat malo dobijamo", rekao je i podsetio da je u napadu na Venecuelu, Amerika imala takvo tajno oružje da je blokirala sve ruske i kineske sisteme.

Sve što hoćemo od Danske, za nacionalnu i međunarodnu bezbednost, je ovaj komad zemlje na kojem ćemo da izgradimo najveću Zlatnu kupolu ikada, naveo je. I poručio izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da prestane da preuzima zasluge za Gvozdenu kupolu. "To je naša tehnologija", dodao je predsednik SAD.

Kad sam pričao o Islandu, neko veoma mudar me zvao "tatica". A sad sam zlotvor? "Sad tražim komad leda... To je veoma mali zahtev, s obzirom šta vam dajemo sve ove decenije. Problem sa NATO-om je da smo mi tu kad smo potrebni vama. A ne znam da ćete vi biti tu za nas".

Priču o Grenlandu završio je upozorenjem u stilu dona Korleonea: "Mi želimo komad leda da zaštitimo svet, a oni ga ne daju. Imate izbor: Da kažete da i onda ćemo to ceniti, ili da kažete ne, a to ćemo vam zapamtiti."

O sukobu u Ukrajini: Putin želi da se dogovori

Američki predsednik se osvrnuo i na sukob u Ukrajini i ponovio da "taj rat ne bi ni počeo da naši izbori 2020. nisu bili pokradeni".

Neki ljudi će ići na sud zbog toga uskoro, obećao je.

"Kad sam došao na vlast, sve je u Americi bilo grozno, a nasledio sam i problem Ukrajine. Bajden je dao Ukrajini i NATO-u 350 milijardi dolara. Već godinu dana radim na ovom ratu, a za to vreme sam rešio osam drugih. Dajemo tolike količine novca, a ljudi ne znaju to da cene: mislim na NATO i Evropu", rekao je Tramp.

"Taj rat je daleko od nas, odvaja nas veliki, lepi okean. Amerika plaća za skoro 100 posto NATO. To sam zaustavio, jer nije pošteno. Onda sam ih naterao da plate pet procenata, a nisu hteli da plate ni dva odsto BDP-a", objasnio je američki predsednik.

Naglasio je da u Ukrajini gine najmanje 25.000 momaka mesečno, što je grozno.

Ako nastave, biće gore od Drugog svetskog rata, upozorio je on i dodao: "Vladimir Putin želi da se dogovori. Mislim da Zelenski želi da se dogovori. Sastaću se s njim danas".

U kratkoj diskusiji posle govora, upitan o rešenju za Ukrajinu, Tramp je rekao da bi se taj sukob pretvorio u treći svetski rat da on nije dobio izbore, i da misli da i Rusija i Ukrajina žele da se on okonča. 

"Ako neće da se dogovore, onda su glupi", rekao je Tramp, ali je napomenuo da do trećeg svetskog rata ipak neće doći. 

"Rej ban" francuskog predsednika

Tramp u svom izlaganju nije propustio priliku ni da se našali na račun francuskog predsednika Emanuela Makrona koji je, zbog navodne infekcije oka, održao govor noseći reflektujuće "rej ban" naočare za sunce.

"Zapravo mi se sviđa, teško je poverovati", podsmehnuo se Tramp.

Makronov stajling izazvao je opštu pomamu na društvenim mrežama.

Bez Amerike ne bi bilo ni Zapada

Tramp je iskoristio svoj govor pred šokiranom publikom u Davosu da poentira: bez američke privrede i bez američke vojske, većina zemalja Zapada ne bi mogla da opstane.

"Amerika u stvari drži toliko sveta nad vodom. Nećete da me pogledate u oči ali je ovo istina. Bez nas, većina vaših zemalja ne bi opstala", poručio je okupljenima.

Tramp je indirektno poručio evropskim zemljama da bi trebalo da prate američku strategiju odnosa sa migrantima, poručivši da će se obračunati sa somalijskim "piratima" odgovornim za proneveru 19 milijardi dolara u Minesoti.

"Situacija u Minesoti nas podseća da Zapad ne može masovno da uvozi strane kulture koje nikada nisu bile u stanju da samostalno izgrade uspešna društva", zaključio je američki predsednik.