Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je više puta tokom svog govora na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu spomenuo "Island" dok je pričao o američkim pretenzijama na Grenland, zbunivši prisutne.
"Voleli su me do pre par dana, kad sam im rekao za Island, zvali su me tatica", rekao je Tramp u jednom trenutku, govoreći o odnosu SAD i NATO.
Ubrzo potom je rekao da je Amerika uvek bila tu za Evropu, "a oni nisu tu za nas po pitanju Islanda".
Već u sledećoj rečenici, Tramp se požalio da su američke berze, posle 52 sedmice rekordnog rasta, po prvi put pale "zbog Islanda, tako da nas je Island već koštao mnogo novca".
Tramp je pred novu godinu ponovo pokrenuo pitanje američkog pripajanja Grenlanda, nazivajući ga pitanjem nacionalne bezbednosti SAD ali i mira u svetu.
Arktičko ostrvo je trenutno vlasništvo Danske, koja odbija sve predloge da ga proda ili prepusti Americi. Danci priznaju da ne mogu vojno da se suprotstave SAD, ali se nadaju da će se Vašington predomisliti.
I Grenland i Island su svojevremeno bili deo dansko-norveške kraljevine, a posle njenog raspada 1814. su pripali Danskoj. Island je postao nezavisna republika 1944, za vreme anglo-američke okupacije oba ostrva, dok je Grenland posle rata vraćen Danskoj.
Tokom Hladnog rata, položaji američkih sonara između Grenlanda, Islanda i severne obale Škotske bili su ključ u presretanju sovjetskih podmornica.
Island je član NATO-a još od 1949. ali je jedina zemlja unutar tog saveza koja nema oružane snage, već samo obalsku stražu. Amerika nema vojno prisustvo na Islandu od 2006, kada je zvanično zatvorena vazduhoplovno-mornarička baza Keflavik na jugozapadu ostrva.