Glavna misija Marka Rutea, otkako je preuzeo funkciju generalnog sekretara NATO-a, je – da zadrži Donalda Trampa unutar saveza. Međutim, način na koji to pokušava da postigne sve više izaziva otpor u evropskim prestonicama, piše "Politiko".
Napetosti su kulminirale ove sedmice u Evropskom parlamentu, gde je Rute praktično poručio da Evropa bez SAD nije sposobna da se sama odbrani.
"Ako neko misli da Evropska unija ili Evropa u celini mogu da se brane bez Sjedinjenih Američkih Država – neka slobodno nastavi da sanja", rekao je Rute, izazvavši buru reakcija.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro odmah mu je odgovorio:
"Ne, dragi Mark Rute. Evropljani mogu i moraju da preuzmu odgovornost za sopstvenu bezbednost. To je evropski stub NATO-a."
Sličnog stava bila je i bivša francuska ministarka za Evropu Natali Loazo, danas poslanica Evropskog parlamenta, koja je Ruteovu izjavu nazvala sramotnom i poručila da NATO-u ne treba "Trampov fanatik".
Još oštriji bio je španski evroposlanik Načo Sančez Amor, koji je Rutea javno upitao da li je američki ambasador pri NATO-u ili generalni sekretar saveza.
Pukotina unutar Alijanse
Sukob je razotkrio duboku podelu unutar NATO-a. Dok Rute veruje da je zadržavanje Trampa u savezu jedini način da NATO opstane, sve više evropskih lidera strahuje da takav pristup razgrađuje samu suštinu Alijanse. Evropske prestonice sve otvorenije govore o potrebi jačanja sopstvenih bezbednosnih kapaciteta, pa čak i stvaranja evropske vojske nezavisne od NATO-a.
Prema izvorima "Politika", Rute je uspeo da u poslednjem trenutku ubedi Trampa da odustane od ideje o aneksiji Grenlanda, ali je ta "pobeda" ostavila gorak ukus. Jedan diplomata NATO-a ocenio je da je Ruteov pristup samo flaster, koji je dodatno udaljio saveznike.
"Mi smo savez od 32 države, a ne klub SAD plus još 31 član", rekao je jedan zvaničnik.
Dodatni problem predstavlja činjenica da je Tramp sve otvorenije dovodi u pitanje osnovne principe NATO-a, uključujući i Član 5 o kolektivnoj odbrani. Kada je rekao su evropske zemlje u ratu u Avganistanu "ostajale po strani", što je izazvalo ogorčenje među saveznicima.
Ipak, iz sedišta NATO-a poručuju da Rute samo sledi realnost.
"Kao i njegovi prethodnici, on veruje da je bezbednost Zapada moguća samo kroz saradnju Evrope i Severne Amerike", rekao je jedan zvaničnik Alijanse.
Rute se, pritom, otvoreno oslanja na Trampa. Prošle godine NATO je, pod američkim pritiskom, dogovorio povećanje vojnih budžeta na čak pet odsto BDP-a do 2035. godine. Generalni sekretar je priznao da do toga ne bi došlo bez Trampove inicijative.
Politika poniznosti
Ruteov stil oblikovan je tokom 14 godina na čelu holandske vlade. Njegovi saradnici ga opisuju kao pragmatičnog političara, spremnog da se prilagodi kako bi ostvario cilj. Tokom Trampovog prvog mandata brzo je shvatio da je javno laskanje ključ opstanka dobrih odnosa. U jednom trenutku je američkog predsednika čak nazvao "tatica", a poruke pune pohvala kasnije su završile u javnosti. Ipak, u privatnim razgovorima, tvrde izvori, Rute zna da bude znatno direktniji. Problem je, međutim, što balansiranje interesa 32 članice postaje gotovo nemoguće.
Iako NATO formalno nije uzdrman do temelja, sve je više onih koji smatraju da Ruteova strategija dugoročno nosi ozbiljne rizike.
"On možda trenutno održava savez na okupu, ali po cenu njegove ravnoteže", kaže jedan visoki diplomata.
Politički analitičar Stiven Farnsvort upozorava:
"Ko ignoriše Trampov ego, čini to na sopstvenu štetu."
Pitanje koje sada sve češće odjekuje evropskim institucijama glasi: da li NATO opstaje zahvaljujući Ruteu – ili se zbog njega polako pretvara u savez po meri jednog čoveka?