Svet

Američka armada ušla u vode Bliskog istoka: Sledi li isti scenario kao za Venecuelu

Uz vojne brodove, SAD već imaju između 30.000 i 40.000 vojnika u regionu, sa snagama koje uključuju pet komandnih jedinica koje se sastoje od oko 70 aviona
Američka armada ušla u vode Bliskog istoka: Sledi li isti scenario kao za VenecueluGetty © Fatemeh Bahrami/Anadolu/Contributor

Dolazak nosača aviona "Abraham Linkoln" u vode Bliskog istoka, kao deo "prelepe armade" po rečima predsednika SAD Donalda Trampa, najveće je gomilanje američkih vojnih sredstava u regionu otkako su bombarderi B2 bacili bombe od 13.668 kilograma na tri iranska nuklearna postrojenja u junu prošle godine, navodi "Fajnenšel tajms".

List dodaje da se u Vašingtonu i regionu spekuliše da bi SAD mogle da uspostave blokadu iranskog izvoza nafte, kao što su to učinile sa Venecuelom.

U tekstu se navodi i da je američka mornarica premestila dva razarača kod Ormuskog moreuza, uskog plovnog puta na ušću Persijskog zaliva, kroz koji prolazi trećina svetske morske nafte.

Američke pomorske snage koje su na mestu "sposobne su da poremete komercijalni saobraćaj u Zalivu, odnosno ti brodovi sposobni su za operacije presretanja", istakao je jedan zvaničkik.

Ipak, uz želju da ostane anoniman, dodao je da je blokada nafte rizična opcija.

"Na tako malom prostoru, prozor za reagovanje na pretnje od raketa, dronova ili malih čamaca je mnogo manji, a takođe povećava rizik od pogrešne procene", upozorio je.

"Fajnenšel tajms" podseća da je Iran više puta pretio da će zatvoriti moreuz, kao i da će blokirati druge vlade u regionu da izvoze svoju naftu ako se Teheranu uvede blokada, a kao primer navodi 2019. godinu, kada su iranski posrednici napali energetsku infrastrukturu Saudijske Arabije, onemogućavajući izvoz iz kraljevine nedeljama.

Dugotrajniji napad na Iran ili dugotrajni poremećaj isporuka nafte i gasa iz Zaliva rizikovali bi nagli rast globalnih cena energije, a Iran bi mogao da pokuša da minira Ormuski moreuz.

Bivši zvaničnik Pentagona i američkih specijalnih operacija Set Džons kaže da SAD izgleda planiraju da upotrebe vojnu silu i ofanzivno i defanzivno.

"Ono što je manje jasno su ciljevi", ocenio je Džons.

Kako se navodi, SAD već imaju između 30.000 i 40.000 vojnika u regionu, sa snagama koje uključuju pet komandnih jedinica koje se sastoje od oko 70 aviona. U okolnim vodama prisutno je i pet ratnih brodova, uključujući dva razarača, zajedno sa sistemima protivvazdušne odbrane.

Na brodu "Abraham Linkoln" nalazi se vazduhoplovno krilo nosača aviona, sa desetinama aviona i helikoptera, uključujući borbene avione F-18 i stelt F-35, i avione za elektronsko ratovanje EA-18 "grouler".

Udarna grupa nosača aviona dovela je u region oko 5.000 dodatnih vojnika i tri razarača natovarena raketama "tomahavk" i municijom za protivvazdušnu odbranu.

SAD su poslednjih dana poslale i desetak borbenih aviona F-15 na Bliski istok, kao i dodatne sisteme protivvazdušne odbrane "THAAD" i "patriot", što je, tvrdi američki zvaničnik, odbrana za američke trupe i partnerske snage od bilo kakve iranske odmazde.

Amerikanci su takođe premestili više aviona za dopunu gorivom i transport u region, navodi list.

Gomilanje snaga na Bliskom istoku podseća na ono koje je prethodilo američkom bombardovanju u junu, ali je manjeg obima. Međutim, bivši zvaničnici upozorili su da bi Iran predstavljao mnogo stroži test – posebno ako SAD žele promenu režima u Teheranu.

Smatra se da bi osam stalnih baza i 11 drugih lokacija koje imaju na Bliskom istoku mogle da budu ranjive na odmazdu – sedište Centkoma sa 10.000 američkih vojnika u vazduhoplovnoj bazi El Udeid u Kataru moglo bi da bude glavna meta, kao što je to bio slučaj tokom kratkog iranskog odgovora prošle godine.

image
Live