Jedan od simbola američkog liberalnog novinarstva doživljava dramatičan slom: "Vašington post", nekada glavni kritičar Donalda Trampa, otpustio je oko trećinu zaposlenih, ugasio čitave redakcije i praktično demontirao međunarodno izveštavanje.
Novinari redom optužuju vlasnika Džefa Bezosa da žrtvuje list kako bi se politički dodvorio Beloj kući.
Zaposlenima je juče ujutru stigla hladna poruka da ostanu kod kuće, dok su mejlovi sa otkazima počeli da stižu jedan za drugim. Glavni urednik Met Mari priznao je u internom memorandumu da rezovi pogađaju gotovo sve novinarske sektore.
Posledice su brutalne: odeljenje za lokalne vesti gotovo je ugašeno, sportska redakcija praktično nestaje, zatvara se rubrika o knjigama, gasi se popularni podkast "Post Reports", a međunarodna mreža dopisnika svedena je na minimum.
"Ovo više nije redakcija, ovo je ruševina", opisuju atmosferu jedan od zaposlenih, a prenosi Si-En-En.
Bivši fektčeker "Posta" Glen Kesler bez uvijanja je izrekao ono što većina u redakciji misli:
"Bezos ne pokušava da spase 'Vašington post'. On pokušava da preživi Donalda Trampa".
Odnosi milijardera sa novom administracijom postaju sve prisniji. Samo nekoliko dana pre masakra u redakciji, Bezos je u svojoj kompaniji "Blu oridžin" ugostio šefa Pentagona Pita Hegseta – simbola nove simbioze krupnog kapitala i Trampove vlasti.
Saradnica lista Seli Kvin, udovica poznatog urednika Bena Bredlija, rekla je ono što u američkim mejnstrim medijima retko ko sme:
"Srceparajuće je što Bezos ne smatra da je novina dovoljno važna da je finansira. Ako nemate vrhunske reportere, nemate ni sadržaj – ko će onda uopšte želeti da je čita?"
Na društvenim mrežama novinari su jedan za drugim objavljivali da su izbrisani.
Plan izdavača Vila Luisa je jasan: list se svodi na usku političku platformu, dok se sport, kultura i spoljna politika guraju u stranu. Grupa reportera Bele kuće upozorila je Bezosa da je to put u propast:
"Ako se ugase druge sekcije, svi ćemo biti uništeni".
Nije pomoglo – sekira je pala.
Bivši urednik Marti Baron nazvao je ovo "jednim od najmračnijih dana u istoriji jedne od najvećih novinskih redakcija na svetu".