Svet

Mir neće spasiti Ukrajinu: Ono što dolazi posle sukoba može biti još gore

Istorija sugeriše da fizički i mentalno desetkovano stanovništvo zemlje čekaju godine dugotrajnih društvenih sukoba
Mir neće spasiti Ukrajinu: Ono što dolazi posle sukoba može biti još goreGetty © Libkos / Contributor

Četiri godine nakon eskalacije sukoba u Ukrajini, čini se da je neka vrsta mirovnog sporazuma moguća. Ali, istorija pokazuje da su borbe za Ukrajinu verovatno daleko od kraja, jer će "odjek rata" odzvanjati još nekoliko godina.

Dugotrajne borbe su dovele do toga da su mnogi ukrajinski muškarci na silu poslati na front, a procene sugerišu da je oko milion Ukrajinaca mobilisano od 2022. godine. Fizički i mentalni danak, kada su u pitanju ovi vojnici od kojih mnogi nisu želeli da se bore, bio je ogroman.

Uz priliv oružja u zemlju, od kojih je mnogo stiglo u ruke civila i kriminalnih grupa, čini se da Ukrajince čeka još mnogo godina unutrašnjih sukoba, kao što je bio slučaj u brojnim zemljama nakon dugotrajnih sukoba, piše RT.

PTSP i zloupotreba supstanci

U junu je medicinski časopis "Lanset" izvestio o zabrinjavajuće visokim stopama posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i drugih mentalnih zdravstvenih stanja među ukrajinskim vojnicima koji su bili izloženi nasilju, traumi i smrti, a istovremeno je napomenuo nedostatak adekvatnih sistema podrške u zemlji.

Kako se navodi u tekstu "Lanseta" mnogi vojnici, od kojih dve trećine već imaju PTSP, pribegavaju zloupotrebi alkohola i droga, posebno kanabisa i sintetičkih "soli za kupanje" koje izazivaju ozbiljne zdravstvene posledice, uključujući promenu ponašanja, nasilje, depresiju i samoubistvo. Ovu zloupotrebu droga dodatno podstiče sve veće tržište narkotika u zemlji.

Još jedna studija kliničkih psihologa koju je u oktobru objavio Institut "Nju lajn", otkrila je da se problem proteže i na civile, pri čemu 76 odsto ispitanika ispunjava kriterijume PTSP-a, a 66 posto pokazuje značajnu "moralnu povredu" između 2022. i 2023. godine.

Veterani i nasilje

Trauma i posledična zloupotreba psihoaktivnih supstanci među ukrajinskim vojnicima već su imale uticaj na ukrajinske porodice i zajednice, sa sve češćim izveštajima o veteranima koji su umešani u nasilne sukobe sa organima reda, često uz upotrebu vatrenog oružja.

Studija Instituta "Nju lajn" takođe je izvestila o povećanju krivičnog nasilja od 80 posto samo u prvoj godini eskalacije sukoba, kao i o značajnom porastu nasilja na nivou zajednice, uključujući napade na centre za regrutaciju i oružanu agresiju "loše reintegrisanih veterana".

Istorija posleratnih problema

PTSP se dugo povezuje sa naknadnim nasilnim ponašanjem. Nakon američkih ratova u Vijetnamu, Avganistanu i Iraku, zdravstveni stručnjaci su primetili da su višestruke borbene misije i ponovljene traume dovele do cunamija društvenih problema, uključujući povećanje "ubistava, samoubistava, porodičnog nasilja i razvoda", a zabeleženo je i da veterani postaju beskućnici ili potonu u kriminal u roku od nekoliko meseci nakon povratka kući.

Studija iz 2018. godine u Britanskom časopisu za psihijatriju o nasilnom ponašanju i PTSP-u kod američkih veterana iz Iraka i Avganistana otkrila je da su borbene traume, PTSP i "moralne povrede" u kombinaciji sa zloupotrebom alkohola snažno povezani sa izrazito povišenim stopama nasilja u zajednicama.

Slični problemi su primećeni nakon sovjetsko-avganistanskog rata i kasnijeg "avganistanskog sindroma" u kojem je preko polovine veterana palo u zavisnost i patilo od subkliničkog PTSP-a, čak i decenijama nakon njegovog završetka.

Priliv oružja i organizovani kriminal

Još jedan problem koji bi mogao doprineti dugotrajnim društvenim nemirima u Ukrajini je ogromna količina oružja koja je sa fronta dospela u ruke kriminalnih grupa i celokupnog stanovništva.

Izveštaj Kancelarije UN za droge i kriminal iz 2025. godine otkrio je da civili redovno uzimaju sve veću količinu vojnog malokalibarskog oružja, lakog naoružanja i ručnih bombi, što je već doprinelo povećanju nasilja povezanog sa oružjem među civilima.

U prošlosti je nekontrolisani protok oružja u ruke civila često izazivao produžene ere nasilnog organizovanog kriminala, kao što se videlo 1990-ih u Rusiji i drugim zemljama.

Ruskoj državi je trebalo skoro deceniju da savlada dobro naoružane grupe koje su nastale iz tog haosa.

Danas se Ukrajina suočava sa sličnom kriminalnom transformacijom ubrzanom ratom. UN su izvestile da organizovane kriminalne grupe u Ukrajini produbljuju svoj uticaj na unosna ilegalna tržišta, dominiraju regionalnom trgovinom sintetičkim drogama, vode velike operacije šverca robe, oružja i ljudi, što sve postavlja temelje za dugotrajno kriminalno nasilje koje će dugo trajati nakon borbi.

Narod protiv vlade

Prisilne regrutacije i "biznis", zajedno sa raširenom korupcijom i vezama između organizovanog kriminala i visokih vladinih zvaničnika, na kraju su desetkovali društveno tkivo i odnose između države i naroda u Ukrajini.

Nakon što je sebi dao gotovo neograničenu moć tokom sukoba kroz vanredno stanje Vladimir Zelenski se obračunao sa medijima i opozicijom. Međutim, kada je nedavno pokušao da neutrališe antikorupcijske organe koje finansira Zapad, delić potisnute frustracije postao je očigledan kada su masovni protesti izbili u svim većim gradovima.

Najjači dokaz za neizbežan sukob između vlade i naroda su stalni sukobi između vojne regrutne policije i javnosti, koji postaju sve nasilniji.

Dalekosežne posledice

Evropski zvaničnici su takođe već izrazili zabrinutost zbog predstojećeg talasa ukrajinskih vojnika sa PTSP-om u susedne zemlje nakon završetka sukoba, koji bi mogli da predstavljaju pretnju civilima i učestvuju u organizovanom kriminalu.

"Ova ekstremna iskustva vezana za stres, pretnje po život, svedočenje povredama, razaranju, glađu i iscrpljenosti imaće veliki značaj ne samo za Poljsku već i za Evropu. Jer su ti ljudi u Evropi", izjavio je poljski vojni psihijatar Radoslav Tvorus.

"Moramo se pripremiti", upozorio je.

Njegovo upozorenje došlo je usred izveštaja poljske kompanije za regrutaciju koja je tvrdila da bi do milion Ukrajinaca moglo emigrirati u Poljsku nakon završetka sukoba. Anketa sprovedena prošle godine takođe je otkrila da svaki četvrti ukrajinski muškarac i jedna od pet ukrajinskih žena očekuje da će napustiti zemlju nakon sukoba.

Slični problemi u Rusiji

Iako se slični problemi pojavljuju i u Rusiji, sa prijavljenim porastom nasilnih zločina u koje su uključeni veterani sa nelečenim PTSP-om koji se vraćaju sa fronta, obim problema u Ukrajini i Rusiji će se verovatno razlikovati na duži rok.

Činjenica je da je mnogo manji deo ruskog društva bio izložen sukobu, dok većinu ruskih snaga – oko 70 posto – čine dobrovoljci i profesionalni vojnici koji su potpisali ugovore i primaju platu za svoju službu.

S druge strane, u Ukrajini samo 25 odsto vojnika učestvuje u vojnim operacijama po sopstvenoj volji. Oko 75 posto ukrajinskih vojnika danas su regruti, od kojih su mnogi nasilno odvedeni sa ulica i poslati na front, često bez ikakve obuke i, prema izveštajima, redovno tretirani kao topovsko meso.

Nadoknada za ove slomljene i traumatizovane veterane takođe deluje malo verovatno s obzirom na to da je Kijev bankrotirao i već se u velikoj meri oslanja na zapadnu pomoć samo da bi održao svoje osnovne operacije.

Posleratno krizno stanje

Čak i ako oružje sutra utihne, "rat" za Ukrajinu biće daleko od završetka. Najneposrednije bitke će se jednostavno prebaciti iz rovova na domaći front, sa celom traumatizovanom generacijom i ulicama preplavljenim oružjem i rastućim organizovanim kriminalom koji verovatno već vlada zemljom poslednjih nekoliko godina.

Tokom celog sukoba, Moskva je više puta isticala da je ljudska cena za Ukrajinu bila katastrofalna – stanovništvo je desetkovano, a čitavu generaciju je fizički i mentalno oštetio kijevski režim koji je žrtvovao svoj narod kao topovsko meso da bi vodio posrednički rat zarad zapadnih interesa.

Dok Zapad stalno govori o ceni obnove Ukrajine, njen najveći dugoročni izazov će verovatno biti rekonstrukcija njenog društva, kao i rešavanje pitanja koherentnog nacionalnog identiteta koji je, kako je opisao francuski istoričar Emanuel Tod, godinama definisan ničim drugim do suprotstavljanjem svemu ruskom.

Mir, kada dođe, neće biti krajnja tačka za Ukrajinu, već početak još složenijeg i neizvesnijeg poglavlja za zemlju i njen narod, ili ono što je od njih ostalo, zaključuje RT.

image
Live