Uprkos teškom stanju odnosa sa Moskvom, Tokio je i dalje spreman da sa Rusijom zaključi mirovni sporazum, izjavila je premijerka Japana Sanae Takaiči na 45. "Svenacionalnom kongresu za zahtev povratka severnih teritorija", prenose RIA Novosti.
"Trenutno su odnosi sa Rusijom u teškom stanju. Ipak, stav Japana o rešavanju pitanja četiri severna ostrva i zaključenju mirovnog sporazuma ostaje nepromenjen", naglasila je Takaiči.
Japanska premijerka je takođe izrazila žaljenje što ovo pitanje do danas nije rešeno.
"Prošlo je 80 godina od rata, a teritorijalno pitanje sa Rusijom i dalje nije rešeno, niti je zaključen mirovni sporazum. To je zaista bolno i izaziva žaljenje. Vlada teško doživljava ovu situaciju", istakla je Takaiči.
Osim toga, ministar spoljnih poslova Japana Tosimicu Motegi podsetio je na svoje "dugotrajne pregovore" sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejem Lavrovom i obećao da će "uporno sarađivati" sa Moskvom radi zaključenja mirovnog sporazuma.
"Pitanje 'severnih teritorija' predstavlja najvažnije pitanje u odnosima Japana i Rusije, i lično sam vodio dugotrajne pregovore sa ministrom spoljnih poslova Lavrovom, dok sam obavljao tu funkciju", rekao je Motegi.
On je ponovio stav da Japan, "uprkos složenoj situaciji u odnosima" usled dešavanja u Ukrajini, ostaje privržen kursu "rešavanja pitanja pripadnosti četiri severna ostrva (jug Kurila) i zaključenja mirovnog sporazuma".
"I ubuduće nameravam da istrajno zahtevam od ruske strane rešavanje ove situacije", dodao je šef japanske diplomatije.
Kako je dopisniku TASS-a izjavio poslanik vladajuće Liberalno-demokratske partije Muneo Suzuki, Motegi je "ranije održavao dobre i poverljive odnose sa ministrom Lavrovom i uvek žali što ih više nema". Suzuki se sastao sa japanskim ministrom uoči puta u Moskvu u decembru prošle godine i tu poruku preneo zameniku ministra spoljnih poslova Rusije Andreju Rudenku.
Dan "severnih teritorija" u Japanu se obeležava 7. februara, na godišnjicu potpisivanja Simodskog ugovora sa Rusijom 1855. godine, prema kojem su Japanu pripali Kunašir, Šikotan, Iturup i Habomai. Tim povodom se svake godine održava svenacionalni kongres uz učešće ministara i poslanika, a na skupu se tradicionalno obraća i predsednik vlade.
Odnose dve zemlje decenijama opterećuje odsustvo mirovnog sporazuma nakon završetka Drugog svetskog rata. Glavna prepreka ostaje pitanje Južnih Kurila. Moskva insistira na tome da su ostrva ušla u sastav Sovjetskog Saveza kao rezultat ishoda rata i da njen suverenitet nad njima ne podleže sumnji.
Godine 1956. SSSR i Japan su potpisali Zajedničku deklaraciju, u kojoj se Moskva saglasila da, nakon zaključenja mirovnog sporazuma, razmotri mogućnost predaje Tokiju ostrva Habomai i Šikotan. Sudbina Kunašira i Iturupa tom deklaracijom nije bila obuhvaćena.
Sovjetski Savez je računao da će ta deklaracija staviti tačku na spor, dok je Japan dokument smatrao samo delom rešenja i nije odustajao od pretenzija na sva ostrva. Kasniji pregovori nisu doneli rezultat.
Moskva je prekinula dijalog po ovom pitanju nakon što je Japan uveo sankcije zbog početka Specijalne vojne operacije u Ukrajini. Rusija je takođe obustavila bezvizni režim za japanske državljane na Južnim Kurilima i istupila iz pregovora o zajedničkoj privrednoj delatnosti na ostrvima.