Šezdeset druga Minhenska bezbednosna konferencija završena je danas u Minhenu, uz poruke o potrebi jačanja evropske odgovornosti za bezbednost, različitim vizijama Zapada i pozivima na konkretan plan delovanja Evropske unije.
Predsedavajući konferencije, nemački diplomata Volfgang Išinger, izjavio je na zatvaranju da su se, pored umirujućih tonova o jedinstvu Zapada, čule i "duboke sumnje" u to da li zapadne zemlje i dalje dele iste vrednosti i igraju po istim pravilima.
"Videli smo mnogo veću odlučnost Evropljana da ostanu pri svom stavu i brane ono što smatramo evropskim vrednostima", rekao je Išinger i dodao da je Evropa spremna da preuzme veći deo kolektivne odgovornosti za očuvanje mira i sprečavanje sukoba.
On je ocenio da je EU potreban konkretan plan delovanja.
"Sada nam treba više od još jedne serije govora. Potreban nam je plan, akcija, odgovor na pitanje šta smo mi Evropljani spremni da uradimo, kada i kako", poručio je Išinger, prenosi Tanjug. On je dodao da će sledeći predsedavajući konferencije biti bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Možda će onda da se da reči pređe na dela, samo još da definišu koja.
Skup je okupio više od 50 šefova država i vlada, među kojima su bili američki državni sekretar Marko Rubio, ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji, kao i šef kijevskog režima Vladimir Zelenski.
Tokom trodnevnih razgovora u fokusu su bili transatlantski odnosi i budućnost Zapada. Rubio je poručio da SAD nemaju interes da budu "ljubazni i uredni čuvari propadanja Zapada" i pozvao Evropu da, zajedno sa Vašingtonom, "spase zajedničku civilizaciju", uz kritike na račun migracione i klimatske politike EU.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da ju je Rubijovo obraćanje "u velikoj meri umirilo" kada je reč o odnosima sa SAD, ali je istovremeno pozvala na "jačanje evropske odbrane i aktiviranje klauzule o uzajamnoj pomoći iz člana 42(7) Ugovora o EU".
Zelenski ocenio je da je "velika greška" to što Evropa nije dovoljno zastupljena za pregovaračkim stolom u mirovnim inicijativama i pozvao evropske lidere da odrede datum do kada bi Ukrajina bila tehnički spremna za članstvo u EU, navodeći 2027. godinu kao cilj. On je iskoristio ovu priliku da vređa mađarskog premijera Viktora Orbana navodeći da on, zahvaljujući Ukrajini, "može da razmišlja o tome kako da uveća svoj stomak, a ne o tome kako da uveća svoju vojsku i spreči ruske tenkove da se vrate na ulice Budimpešte".
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da međunarodni poredak kakav je postojao nakon Drugog svetskog rata "više ne postoji", uz povratak politike velikih sila i neizvesnijih pravila. Francuski predsednik Emanuel Makron potvrdio je da Pariz vodi strateški dijalog sa Berlinom o nuklearnom odvraćanju, dok je generalni sekretar NATO Mark Rute naglasio da evropske inicijative ne mogu zameniti američki nuklearni kišobran. Konferencija je, prema oceni učesnika, pokazala jačanje evropske odlučnosti da preuzme veću ulogu u sopstvenoj bezbednosti, ali i postojanje različitih pristupa budućnosti Zapada i njegovih vrednosti.