Po konačnom završetku Minhenske bezbednosne konferencije može se zaključiti da su u raspravama postojale tri "tabu teme" o kojima se u principu nije govorilo, primetio je potpredsednik Saveta Ruske Federacije Konstantin Kosačov.
Naime, prva tema jeste korupcija u Ukrajini – kuda odlaze zapadna finansijska ulaganja, kada će se to okončati i ko će za to odgovarati.
Kao drugu temu je naveo šta se dogodilo sa predsednikom Venecuele Nikolasom Madurom, kako je to u skladu sa međunarodnim pravom i postoje li garancije da se slične operacije protiv suverenih država u budućnosti neće ponoviti.
I konačno, kako je istakao Kosačov, treća tema je da li u bliskoj budućnosti treba očekivati ponavljanje vojnih dejstava Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, po uzoru na prošlogodišnje leto, i kako bi se to odrazilo na bezbednost u regionu.
Što se tiče Grenlanda, ruski senator je naglasio da se, sudeći po svemu, o njemu razgovaralo šapatom i daleko od očiju javnosti, ne sa govornice.
"Zašto uzburkavati emocije? Bolje je raspravljati o 'ruskoj pretnji', s povodom i bez povoda. To je nekako uobičajenije i pouzdanije", podvukao je Kosačov.
Kako je istakao, to je, u suštini, sve što treba znati o Minhenskoj konferenciji – koja je "preživela mnogo obećavajuću mladost i ozbiljnu zrelost, ali je, čini se, u poslednje vreme zapala u ideološku senilnost, neizbežnu zbog godina".
Evropa mora vojno da ojača i bude nezavisnija jer Amerika pod Donaldom Trampom više ne poštuje liberalne demokratske norme i vrednosti, kaže se u izveštaju objavljenom u predvečerje Minhenske bezbednosne konferencije.
Po pisanju britanskog "Gardijana", ovim izveštajem Evropa ulazi u "otvoreni ideološki sukob sa Trampovom Belom kućom".
"Generacijama su saveznici SAD mogli da se oslone, ne samo na američku moć, već i na zajedničko razumevanje principa na kojima se temelji međunarodni poredak. To danas više nije izvesno", piše u predgovoru predsedavajući konferencije, nemački diplomata Volfgang Išinger.
Ključna primedba izveštaja je da Trampova vlast optužuje EU za cenzuru i kršenje demokratskih vrednosti, a nema ružnu reč da kaže za Rusiju.
"Nova strategija nacionalne bezbednosti nema čak ni poglavlje posvećeno Rusiji. Dok je Bajdenova administracija smatrala za strateški interes i moralnu dužnost da podrži samoodbranu Ukrajine od ruske agresije, Tramp i njegovi saradnici često pokazuju uznemiravajuće simpatije za ruskog predsednika Vladimira Putina", kaže se u izveštaju.
Šezdeset druga Minhenska bezbednosna konferencija završena je juče. Skup je okupio više od 50 šefova država i vlada, među kojima su bili američki državni sekretar Marko Rubio, ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji, kao i šef kijevskog režima Vladimir Zelenski.
Tokom trodnevnih razgovora u fokusu su bili transatlantski odnosi i budućnost Zapada. Rubio je poručio da SAD nemaju interes da budu "ljubazni i uredni čuvari propadanja Zapada" i pozvao Evropu da, zajedno sa Vašingtonom, "spase zajedničku civilizaciju", uz kritike na račun migracione i klimatske politike EU.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da ju je Rubiovo obraćanje "u velikoj meri umirilo" kada je reč o odnosima sa SAD, ali je istovremeno pozvala na "jačanje evropske odbrane i aktiviranje klauzule o uzajamnoj pomoći iz člana 42(7) Ugovora o EU".
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da međunarodni poredak kakav je postojao nakon Drugog svetskog rata "više ne postoji", uz povratak politike velikih sila i neizvesnijih pravila. Francuski predsednik Emanuel Makron potvrdio je da Pariz vodi strateški dijalog sa Berlinom o nuklearnom odvraćanju, dok je generalni sekretar NATO Mark Rute naglasio da evropske inicijative ne mogu zameniti američki nuklearni kišobran. Konferencija je, prema oceni učesnika, pokazala jačanje evropske odlučnosti da preuzme veću ulogu u sopstvenoj bezbednosti, ali i postojanje različitih pristupa budućnosti Zapada i njegovih vrednosti.