Uoči same Kineske nove godine, odnosno Festivala proleća, vode Južnog kineskog mora ponovo su, ko zna po koji put, bile uzburkane.
Kina je u nedelju i ponedeljak angažovala svoje pomorske i vazduhoplovne snage, kako bi odgovorila na aktivnosti filipinske vojske i mornarice u pomenutom moru.
U trenutku kada Kina uvodi nove letove ka Filipinima i pokušava odnose sa susedima da usmeri ka ekonomskoj saradnji i konsultacijama, razvoj situacije ukazuje da bi 2026. godina zaista mogla da bude veoma izazovna u bezbednosnom smislu, kada je posredi Južno kinesko more.
Amerikanci stižu na mala ostrva u Južno kineskom moru
Akademski časopis ""The SAIS Review of International Affairs" Univerziteta "Džons Hopkins" proteklih dana doneo je upozoravajuću analizu koja ukazuje da SAD planiraju da sa Filipinima ove godine održe više od 500 zajedničkih vojnih vežbi.
Osim toga, pomenuti časopis navodi i da su SAD uvele dodatne vojne trupe u Singapur i Australiju, koje sada prolaze kroz reorganizaciju u okvirima plana "Fors dizajn 2030", radi "prilagođavanja kineskim kapacitetima". Plan, u stvari, podrazumeva raspoređivanje jedinica američke mornaričke pešadije u lakše amfibijske snage, dok SAD, istovremeno, planiraju da razmeste te snage duž malih ostrva u Južnokineskom moru.
Osim toga, kako je navedeno u članku, SAD planiraju i razmeštanje raketnog sistema srednjeg dometa "tajfun" na Filipinima. Posebno je naglašeno da je Japan već potpisao sporazum o "uzajamnoj odbrani" sa Filipinima, koji je stupio na snagu u septembru 2025. godine, a da evropske zemlje Nemačka, Francuska i Velika Britanija, pojačavaju pomorske patrole u regionu Južnog kineskog mora, dok francuska mornarica učestvuje u zajedničkim patrolama sa Sedmom flotom SAD.
Kao da je posredi američka, a ne kineska obala
Čitajući izveštaj, povremeno se stiče utisak da se "radnja" pomenutih događaja i planova odvija negde nadomak obala SAD, recimo na obalama hipotetičkog Južnog američkog mora, a ne južnom kineskom moru i u neposrednom kineskom komšiluku.
Kina poslednjih godina pojačava prisustvo na malim ostrvima i grebenima Južnog kineskog mora, kako bi, kao narastajuća globalna ekonomska sila, mogla da štiti pomorski transport. Postupci Pekinga i izgradnja kineske infrastrukture, naročito u području niza ostrva i arhipelaga, izazvali su reakcije nekih od susednih država, pa SAD tu okolnost koriste kako bi se predstavile kao zaštitnik navodno ugroženih zemalja, poput Filipina, a sve to hiljadama kilometara daleko od američke obale.
U stvarnosti, SAD se sa Kinom, u neposrednom kineskom okruženju, nadmeću za kontrolu pomorskih pravaca na kojima počiva svetska trgovina, ali preko leđa nekih od kineskih suseda.
Pomorske rute nisu jedini ulog
Razume se, a na to se u pomenutom članku takođe ukazuje, da kontrola pomorskih ruta i samog pomorskog saobraćaja u Južnom kineskom moru nije jedini ulog u ovoj velikoj igri Kine i SAD. U ovom području su, kako je u članku istaknuto, neka od najvećih neiskorišćenih svetskih rezervi prirodnog gasa i nafte.
U članku je navedeno da su rezerve prirodnog gasa procenjene na oko 190 biliona kubnih stopa prirodnog gasa (jedna kubna stopa iznosi 5,38 barela) i oko 11 milijardi barela nafte u Južnokineskom moru, što bi, kao je takođe naglašeno, moglo značajno da obogati svaku regionalnu silu koja uspe da konsoliduje i monopolizuje te resurse.
SAD da nastave vojnu saradnju sa Filipinima
Kako bi SAD došle u priliku da monopolizuju eksploataciju tih resursa i ponovo u punoj meri kontrolišu pomorske rute u kineskom okruženju, u preporukama američkoj vladi u pomenutom članku navedeno je da bi SAD trebalo da "nastave sa intenzivnijom diplomatskom i vojnom saradnjom u Južnokineskom moru sa Filipinima".
Konkretno, kako je navedeno, SAD bi trebalo da svaku pretnju Filipinima predstave kao pretnju SAD, odnosno da oružani sukob sa Manilom predstavlja ujedno egzistencijalnu pretnju Vašingtonu.