Sjedinjene Američke Države "vrše pritisak" na NATO da ograniči svoje međunarodne aktivnosti, uključujući smanjenje snaga KFOR-a u AP KiM i okončanje savetodavne misije Alijanse u Iraku, saopštilo je četvoro diplomata NATO-a za "Politiko".
Međunarodna mirovna misija na AP KiM, koju su odobrile UN 1999. godine nakon ratova na Balkanu, trenutno broji oko 4.500 vojnika.
Viša saradnica za politiku u Evropskom savetu za spoljne odnose, Enđeluše Morina, rekla je da misija ostaje "neophodna" za regionalnu bezbednost.
"Prilično smo zabrinuti zbog pokušaja da se misija obustavi", rekao je peti visoki diplomata NATO-a, jer "stvari na Zapadnom Balkanu mogu brzo da eskaliraju".
Zvaničnik NATO-a, koji je govorio u ime organizacije, rekao je za Politiko da "nema vremenskog okvira povezanog sa misijom NATO-a u Iraku... ili sa KFOR-om".
"Ove misije se zasnivaju na potrebi, podležu periodičnom preispitivanju i prilagođavaju se kako se okolnosti razvijaju", rekao je on.
Za sada nije doneta odluka o završetku bilo koje operacije.
Svih 32 saveznika moraju da odobre početak i kraj misija, proces koji obično uključuje kampanje nametanja i pritiska od strane više saveznika, a ne samo SAD.
U Iraku, NATO održava savetodavnu misiju za jačanje lokalnih bezbednosnih institucija i sprečavanje povratka grupe Islamska država.
SAD su zatražile od saveznika da misija bude okončana već u septembru, uz povlačenje oko 2.500 američkih vojnika u skladu sa sporazumom sa Bagdadom iz 2024. godine.
Zvaničnik američke administracije objasnio je za "Politiko" da je povlačenje trupa planirano kao deo "Trampove posvećenosti okončanju beskrajnih ratova".
Međutim, jedan od izvora novinara je izjavio da je zahtev SAD za povlačenje trupa NATO-a naišao na otpor unutar Alijanse. Drugi izvor je pojasnio da "većina" saveznika smatra da bi misiju u Iraku trebalo smanjiti, ali u dugoročnoj perspektivi.
Analitičari upozoravaju da bi ukidanje misije i američkog prisustva moglo da osnaži milicijske grupe i destabilizuje region severnog Kurdistana.
Pored toga, SAD su poslednjih meseci lobirale za sprečavanje formalnog učešća Ukrajine i četiri indo-pacifička partnera (Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja) na godišnjem samitu Alijanse u julu u Ankari.
Neke zemlje partneri i saveznici izrazili su zabrinutost da bi ovakvi potezi mogli da oslabe partnerske veze i globalne inicijative NATO-a.
"Politiko" je ovaj trend nazvao velikim resetovanjem NATO-a i vidi akcije SAD kao pokušaj da se Alijansa organizuje isključivo kao evroatlantski odbrambeni blok, bez širenja ili partnerskih programa sa drugim zemljama.
Prema izvorima lista, ovo predstavlja "povratak na fabrička podešavanja": NATO će ograničiti "aktivnosti van područja" koje prevazilaze osnovne odbrambene i odvraćajuće misije Alijanse.
Takođe, osoblje NATO-a je predložilo da se ove godine izostavi javni forum sa samita, a da se zadrži samo Forum odbrambene industrije za lidere i stručnjake, navodeći smanjenje troškova i resursa kao razlog.